Slušaj vest

Ljudi se poslednjih nedelja masovno žale na najezdu smrdibuba. Ima ih svuda — po fasadama zgrada, balkonima, garažama, pa čak i u stanovima i kućama. Iako sezona ovih insekata počinje već u proleće, njihov broj u urbanim sredinama naglo raste tek u jesen, kada traže toplo sklonište.

Kako objašnjava Jože Miklavc, rukovodilac odeljenja za zaštitu bilja na Poljoprivredno-šumarskom zavodu u Mariboru, u proleće se smrdibube sele iz zimskih skloništa na biljke, dok u jesen ulaze u domove — najčešće kroz najmanje pukotine i prozore.

Poslednjih godina u domaćinstvima se sve češće pojavljuju dve vrste: zelene i smeđe smrdibube. Na prvi pogled deluju slično, ali razlika među njima je veća nego što mislite.

Smeđa smrdibuba je otpornija i aktivnija tokom hladnijih meseci
Smeđa smrdibuba je otpornija i aktivnija tokom hladnijih meseci Foto: Profimedia

Zelena smrdibuba najčešće se javlja tokom toplijeg dela godine. Njena zelena boja omogućava joj da se savršeno kamuflira među lišćem, pa je teže primetiti. Hrani se biljkama i može napraviti ozbiljnu štetu u baštama i voćnjacima jer siše sokove iz plodova i listova.

Smeđa smrdibuba je otpornija i aktivnija tokom hladnijih meseci. To je invazivna vrsta koja se brzo širi i lako nalazi put do toplog doma. Za razliku od zelene, ova vrsta uzrokuje veću štetu poljoprivrednim kulturama i često je prava noćna mora za povrtlare.

Bez obzira na vrstu, zajedničko im je jedno — neprijatan miris koji ispuštaju kada se osete ugroženo. Taj oštar, dugotrajan miris glavni je razlog zašto su posebno nepoželjne u zatvorenom prostoru.

Kako ih razlikovati i suzbiti

Najlakše ih je razlikovati po boji i po periodu kada se pojavljuju. Stručnjaci preporučuju da redovno proveravate mrežice na prozorima i vratima, jer su one najbolja zaštita od njihovog ulaska. Ako ih ipak primetite, nemojte ih gnječiti — tada oslobađaju miris koji se teško uklanja s kože i tkanina, prenosi Jutarnji list.

profimedia0136317142.jpg
Foto: Profimedia

Najbolje ih je usisati, pomesti ili uhvatiti u posudi s vodom i izbaciti ih. Na otvorenom ih možete tretirati insekticidnim sprejem, ali ne u zatvorenim prostorima poput balkona — tamo ih je bezbednije ukloniti ručno.

Kako objašnjava agronom Jernej Lončar iz Poljoprivredno-šumarskog zavoda Ljubljana, „ako ih pustite na miru, ne smrde. Ali čim ih dotaknete, ispuštaju miris koji ostaje na rukama i teško se ispira.“

I zato, iako ih je gotovo nemoguće potpuno izbeći, pravovremena zaštita doma i malo opreza mogu sprečiti da vam se ovi jesenji „podstanari“ usele — i doslovno zagorčaju život.

(Kurir.rs/citymagazine)