Dim i vatra dizali su se nad ruskim gradom Rjazanom kad su ukrajinski dronovi tijekom noći s 22. na 23. listopada pogodili najveću Rosnjeftovu rafineriju, što je bio treći napad na taj ključni energetski objekt u manje od tri mjeseca. Pavel Malkov, čelnik Rjazanske regije, izvijestio je da su ostaci ukrajinskih dronova uzrokovali požar u jednoj od tvrtki na tom području tijekom noći.
"Padajući ostaci uzrokovali su požar u jednoj tvrtki. Prema preliminarnim izvješćima, nema žrtava, a materijalna se šteta procjenjuje", napisao je Malkov na Telegramu, dodajući da su snage ruske protuzračne obrane navodno uništile 14 ukrajinskih dronova iznad regije.
No, neovisni ruski Telegram kanal Astra izvijestio je da je meta napada, odnosno tvrtka o kojoj govori Malkov, bila upravo rafinerija nafte u Rjazanu, najveće postrojenje Rosnjefta u Rusiji. Nakon što su eksplozije potresle to područje, sigurnosne službe blokirale su pristup lokaciji. Rafinerija nafte Rjazan, u vlasništvu Rosnjefta, ima godišnji kapacitet od 13,8 milijuna tona i opskrbljuje gorivom Moskovsku regiju i druga područja. Prema neovisnom kanalu Supernova Plus, na temelju videosnimke zaključili su da je požar izbio u blizini postrojenja za katalitičku i hidroobradu. U izvješću se dodaje da je u rafineriji radilo jedno veliko postrojenje, koje je možda sada "dokrajčeno", kako prenosi Kyiv Post.
Najmanje treći napad na rafineriju u Rjazanu
Ukrajinska strana još nije komentirala incident.
Ovo je najmanje treći ukrajinski napad na rafineriju Rjazan od kolovoza. Dana 2. kolovoza tvornica je navodno zatvorila dva od svoja tri primarna rafinerijska postrojenja nakon napada, a 5. rujna još jedno postrojenje je stavljeno van pogona, prema izvorima Reutersa. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je njihova protuzračna obrana uništila ili presrela 139 ukrajinskih dronova tijekom noći, uključujući 22 iznad Belgoroda, 21 iznad Voronježa, 14 iznad Rjazana i 13 iznad Rostovske regije.
Raniji izvještaji govore da su ukrajinski dronovi izvršili udare duboko u Rusiji, pogodivši tvornicu eksploziva u Mordoviji i naftni pogon u Dagestanu. Guverner regije Mordovija, Artjom Zdunov, rekao je da je ta oblast u srijedu u ranim satima bila meta "masivnog napada dronova", u kojem je nastala šteta na području industrijskog kompleksa. Astra je identificirala metu kao Saranski pogon - dio državnog obrambenog konglomerata Rostec - u kojem se proizvodi barut, raketno gorivo i pirotehnika. Smještena oko 700 kilometara od ukrajinske granice, Mordovija je jedna od najdaljih točaka u Rusiji koje su do sada pogodili ukrajinski dronovi. Regija je prvi put bila meta napada u travnju 2024. godine.
Na jugu su ukrajinski dronovi stigli do Dagestana na obali Kaspijskog jezera, gotovo 1200 kilometara od Ukrajine. Regionalni čelnik Sergej Melikov rekao je da je pogođeno jedno postrojenje, ali nije otkrio detalje. Prema publikaciji Supernova Plus, meta je vjerojatno bio kompleks za pretovar nafte Dagnjefteprodukt, najveći na Sjevernom Kavkazu. Drugi ruski kanali sugerirali su da se radilo o rafineriji nafte Dagnjotech. Obje su ranije bile u vlasništvu bivšeg državnog tajnika Dagestana Magomeda-Sultana Magomedova, prije nego što su nacionalizirane.
Duboki udari
Noćni napad uslijedio je nakon još jednog vala dubokih udara 19. listopada, kada je Ukrajina gađala naftna i plinska postrojenja u regijama Samara i Orenburg, 1000 do 1500 kilometara od linije fronte. Ukrajinski dronovi navodno su pogodili rafineriju nafte Novokujbiševsk i postrojenje za preradu plina Orenburg, uzrokujući požare i štetu na ključnim jedinicama, prema službenim i lokalnim izvješćima, kako prenosi Kyiv Post.
Kijev je od kolovoza pojačao napade dronovima na rusku naftnu i plinsku infrastrukturu, ciljajući rafinerije i naftovode diljem zemlje. Bloomberg procjenjuje da je pogođena gotovo trećina ruskih rafinerijskih kapaciteta. SAD je navodno podijelio obavještajne podatke kako bi pomogao Kijevu da cilja ruske naftne lokacije u tajnom pokušaju da izvrši pritisak na Moskvu na pregovore.
Do početka listopada, zbog napada je zatvoreno oko 38 posto kapaciteta ruskih rafinerija nafte, što je izazvalo nestašicu goriva i prisililo vlasti da uvedu ograničenja prodaje benzina i dizela u više regija. Poremećaj je doveo do nestašice benzina u 57 regija, a Rusija je zaustavila izvoz i okrenula se uvozu iz Bjelorusije, Kine i drugih azijskih dobavljača.
Cijene goriva također su porasle - Rosstat je zabilježio rast cijena od 2,58 posto u rujnu, što je najveći mjesečni porast od 2018. godine, te godišnju stopu rasta cijena od 12,73 posto, najvišu u posljednjih 14 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....