Ukrajina se priprema za tešku sezonu grijanja: ciljani ruski napadi na energetske objekte uzrokuju probleme u opskrbi plinom, no vlada održava fiksne cijene za kućanstva.
Rusija gotovo svakodnevno napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu. U utorak navečer, ciljano bombardiranje Harkiva izazvalo je nestanak struje u tri okruga. To je uslijedilo nakon napada 10. listopada koji je oštetio elektroenergetsku i plinsku infrastrukturu u nekoliko regija zemlje.
Posljednjih godina Rusija je masovno napadala ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, no nije izazvala planirane široke nestanke struje. Stručnjaci vjeruju da ruska vojska ove jeseni posebno cilja na proizvodnju plina i plinovodnu mrežu, i to upravo na početku sezone grijanja. Zima 2025./26. mogla bi stoga biti najteža za Ukrajinu od početka ruske invazije u proljeće 2022. godine.
Sezona grijanja počinje, ali ne za sve Ukrajince
Sezona grijanja već je započela u Rivnenskoj, Lavovskoj i Hmeljničkoj regiji, kao i u glavnom gradu Kijevu. Međutim, trenutno se tamo grijanjem opskrbljuju samo društveni objekti. U Hersonu je sezona grijanja započela 1. listopada za kućanstva s vlastitim bojlerima, dok bi u Harkovskoj regiji sezona grijanja trebala početi oko 1. studenoga.
Istodobno, u nekim gradovima Harkovske regije, posebno u Kupjansku, neće biti grijanja, kako je na ukrajinskom radiju izvijestio Oleh Synjehubov, načelnik regionalne vojne uprave. Razlog tomu su ciljani ruski napadi na energetske objekte u regiji.
Rusija cilja proizvodnju plina
Prema izvještaju Bloomberga, najnoviji masovni ruski napadi paralizirali su više od polovice ukrajinskih postrojenja za proizvodnju plina. „Granatiranje u Harkovskoj i Poltavskoj regiji u noći 3. listopada bilo je jedno od najrazornijih od početka ruske agresije", kaže Serhij Koreckij iz ukrajinske energetske tvrtke Naftogaz. Naglasio je da su ruske oružane snage izvršile napad s 35 projektila, većinom balističkih, te sa 60 dronova.
„Ovo je ciljani teror protiv civilnih objekata koji proizvode i prerađuju plin, koji je potreban ljudima u svakodnevnom životu. Nema nikakvog vojnog smisla. Ovo još jednom pokazuje rusku perfidnost i usmjereno je isključivo na prekid sezone grijanja i sprječavanje grijanja ukrajinskih kućanstava zimi. Značajan dio naših objekata oštećen je u ovom napadu. Neke od nastalih šteta su kritične“, izjavio je Koreckij, kako se navodi u izvještaju ureda za odnose s javnošću Naftogaza.
Proizvodnja plina opada, ali tarife ostaju nepromijenjene
„Rusi žele da Ukrajina ostane bez plina. Moramo kupiti još više opreme za hitne slučajeve jer, osim proizvodnje plina, neprijatelj sada napada i distribucijske mreže plinskog transportnog sustava“, rekao je za DW Volodimir Omelčenko, energetski stručnjak u ukrajinskom istraživačkom centru Razumkov.
Krajem rujna, Serhij Koreckij je u intervjuu za Washington Post rekao kako su Rusi uništili oko 42 posto dnevne proizvodnje prirodnog plina u Ukrajini. Noviji podaci još nisu objavljeni.
„Rusija će učiniti sve da nas spriječi u proizvodnji plina. (...) Bit će teško zaštititi sve ovo“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na konferenciji za novinare s nizozemskim premijerom Dickom Schoofom početkom listopada. Zelenskij je kasnije uvjeravao da se tarife za ukrajinska kućanstva neće povećavati. „Ove zime zadržat ćemo fiksnu cijenu plina za privatne kupce; neće biti povećanja cijena“, izjavio je Zelenskij u svom video obraćanju 7. listopada.
Kako bi Ukrajina trebala platiti dodatni uvoz plina?
Ukrajina je gotovo ispunila svoj preliminarni plan za skladištenje plina za sezonu grijanja, piše Deutsche Welle. Međutim, nakon nedavnih napada na plinska postrojenja i transportni sustav, vlada mora revidirati svoje planove. "Namjeravamo povećati naš uvozni kapacitet za još 30 posto ako nam to uspije. Sve će ovisiti o tome koliko dobro sve obnovimo. Što se brže objekti obnove, to će nam trebati manje uvoza", izjavila je ministrica energetike Svitlana Hrinčuk na brifingu u Kijevu 7. listopada.
U kolovozu je Hrinčuk najavila da će do početka sezone grijanja u skladištima biti uskladišteno 13,2 milijarde kubičnih metara plina, od čega će se 4,6 milijardi kubičnih metara uvesti. Volodimir Omelčenko iz Razumkov centra naglasio je da će nakon uništenja postrojenja za proizvodnju plina Ukrajina biti prisiljena tražiti dodatni uvoz. Čak i ako bi se vladin plan ispunio i planiranih 13,2 milijarde kubičnih metara do kraja listopada upumpalo u podzemna skladišta plina, ta količina ne bi bila dovoljna, rekao je ovaj stručnjak. On pretpostavlja da bi Ukrajina morala kupiti dodatne dvije milijarde kubičnih metara plina. "Povećanje uvoza zahtijevat će dodatna sredstva do milijardu dolara, koja se moraju prikupiti uz pomoć partnera", naglasio je.
Prema riječima ministrice energetike Svitlane Hrinčuk, Ukrajina ima financijska sredstva za potpuno osiguranje uvoza plina. Zemlja je osigurala kredite od 500 milijuna američkih dolara od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i 300 milijuna američkih dolara od Europske investicijske banke za kupnju goriva. Za oba kredita jamči Europska komisija.
Dovode li niske cijene plina do hladnih radijatora?
Ukrajina će prije ili kasnije morati otplatiti te kredite. Unatoč tome, ukrajinska vlada godinama odbija povećanje cijena plina za privatna kućanstva. Međutim, stručnjaci ističu da bez viših tarifa za kućanstva, dobavljači energije neće moći osigurati dovoljno grijanja. "Prirodni plin se u Europi kupuje za 23.000 do 27.000 grivni (približno 480 do 560 eura) po tisuću kubičnih metara. Plin se kućanstvima prodaje za 7.900 grivni (približno 165 eura) s PDV-om. Dakle, razlika je 20.000 grivni, a netko to mora platiti", rekao je za Deutsche Welle Svjatoslav Pavljuk iz udruge Energetski učinkoviti gradovi Ukrajine. Do sada je, rekao je stručnjak, Ukrajina miješala vlastiti, jeftiniji plin sa skupljim uvoznim plinom i "nekako je spajala kraj s krajem". Ali sada, kada je potrebno više uvoznog plina, kaže on, svim iluzijama o jeftinom plinu mora doći kraj.
„Općine ne mogu dodijeliti svoja sredstva za popravak plinovodne mreže, poboljšanje energetske učinkovitosti ili prelazak na alternativna goriva poput biomase ili toplinskih pumpi, već ih moraju koristiti za pokrivanje razlike u tarifama“, rekao je Pavljuk.
U tim okolnostima bit će nužne uštede, a gradsko grijanje vjerojatno će isporučivati manje plina, što znači niže temperature, pretpostavlja Svjatoslav Pavljuk. „Radijatori će biti manje topli. Nećete se smrznuti, ali će biti hladnije nego inače. Ovako će izgledati naša sezona grijanja i razlikovat će se od grada do grada“, kaže ovaj stručnjak. On savjetuje potrošačima da se sada pripreme za moguće nestanke struje, plina i grijanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....