Sjedinjene Države pojačale su svoju pomorsku prisutnost na Karibima, a satelitske snimke potvrdile su raspoređivanje USS Iwo Jima i USS Gravely, koji su sada stacionirani na dometu udara na Venezuelu. Gomilanje snaga slijedi nakon nedavnih američkih zračnih napada na plovila kojima upravljaju karteli, navodno povezani s Caracasom, i ukazuje na spremnost SAD-a da eskalira operacije protiv onoga što u Washingtonu nazivaju "državno oformljenim mrežama za trgovinu narkoticima".
Sjedinjene Države su posljednjih mjeseci uspostavile glomaznu vojnu prisutnost na Karibima, s borbenim zrakoplovima, ratnim brodovima i tisućama vojnika, njih više od 10.000. Ta će se prisutnost značajno proširiti u nadolazećim tjednima dolaskom udarne skupine nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, koji je prošlog tjedna doplovio u Split, da bi potom stigla naredba da se iz Sredozemlja preusmjeri prema Karibima, u blizinu Venezuele.
Raspoređivanje amfibijskog jurišnog broda Iwo Jima i razarača Gravely s navođenim raketama predstavlja dramatičnu eskalaciju u regiji, naglašavajući rastuću spremnost Pentagona za moguću vojnu akciju, prenosi Newsweek. Fotografije satelita Sentinel-2 ESA-e prikazuju USS Iwo Jima i njegovu pratnju razarača klase Arleigh Burke kako se kreću prema zapadu, nakon što su uočeni uz obalu Grenade posljednjih nekoliko dana. Ratni brodovi sada su udaljeni otprilike 200 kilometara od venezuelanskog otoka La Orchila, gdje se nalazi jedna od ključnih zračnih baza i radarskih objekata u zemlji. Njihov pristup ih stavlja u neposredni operativni domet za amfibijske ili precizne udarne misije, pojačavajući pritisak na Caracas, dok rastu napetosti u regiji.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je ranije da je cilj kampanje razbiti operacije trgovine drogom u Latinskoj Americi, ali veličina i sofisticiranost američkog raspoređivanja potaknuli su nagađanja da se Washington možda priprema za ograničene napade ili šire operacije provedbe u blizini venezuelskih voda.
Trump: ‘Ne razmatram napade unutar zemlje‘
Posljednjih tjedana Trump je javno rekao da će njegova administracija izvoditi napade na ciljeve povezane s krijumčarenjem droge unutar Venezuele. No, kako je javio Reuters, američki predsjednik je u petak negirao da razmatra napade unutar Venezuele. Kada su ga novinari u predsjedničkom zrakoplovu pitali jesu li medijski izvještaji da razmatra napade unutar Venezuele istiniti, Trump je odgovorio: "Ne."
Caracas je, u međuvremenu, osudio gomilanje snaga kao izravnu "provokaciju" i optužio SAD za orkestriranje planova sabotaže protiv venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.
USS Gravely nedavno je završio svoj četverodnevni boravak u Trinidadu i Tobagu i u četvrtak je isplovio iz tih voda. Tijekom posjeta, američki marinci proveli su zajedničke vježbe s lokalnim obrambenim snagama, dodatno produbljujući sukob između Washingtona i Caracasa. Venezuela je prisutnost razarača u tom području nazvala "činom agresije", dok su američki dužnosnici inzistirali na tome da je posjet dio regionalne suradnje u borbi protiv narkotika.
U središtu ovog raspoređivanja je USS Iwo Jima, koji prevozi više od 1600 marinaca. Njegova borbena skupina raspolaže oružanim sustavima, naoružanjem i opremom, uključujući zrakoplov AV-8B Harrier, AH-1Z Viper jurišni helikopter i višenamjenski MV-22 Osprey teretni zrakoplov, koji omogućuju amfibijske napade, precizne udare i operacije brzog odgovora diljem karipskog područja.
Istovremeno, dok SAD pojačava pritisak, Venezuela je odlučila za pomoć se obratiti Moskvi i Pekingu, ali i Teheranu, kako je u petak ekskluzivno objavio The Washington Post. Venezuelski predsjednik Nicolás Maduro, kako javlja WP, obratio se Rusiji, Kini i Iranu kako bi poboljšao svoje oslabljene vojne sposobnosti, zatraživši radare, nadograđene zrakoplove, pomoć u popravcima zrakoplova te potencijalno projektile, prema internim dokumentima američke vlade, u čiji je posjed došao list.
Zahtjevi Moskvi podneseni su u obliku pisma poslanom ruskom čelniku Vladimiru Putinu i trebao ih je tijekom posjeta Moskvi ovoga mjeseca uručiti venezuelanski ministar prometa Ramón Celestino Velásquez.
Maduro je, prema dokumentima, također sastavio pismo kineskom predsjedniku Xi Jinpingu tražeći "proširenu vojnu suradnju" između njihove dvije zemlje kako bi se kineski vođa suprotstavio "eskalaciji između SAD-a i Venezuele". U pismu je Maduro zatražio od kineske vlade da ubrza proizvodnju kineskih radarskih sustava za detekciju, vjerojatno kako bi Caracas mogao poboljšati svoje sposobnosti.
Smanjen ruski interes za Venezuelu
U dokumentima se navodi da je Velásquez nedavno koordinirao i pošiljku vojne opreme i dronova iz Irana dok je planirao posjet toj zemlji. On je rekao iranskom dužnosniku da Venezueli treba "oprema za pasivno otkrivanje", "uređaji koji blokiraju ili ometaju GPS signale" i "gotovo sigurno dronovi dometa 1000 km", navodi se u dokumentima. "U pismu je Maduro naglasio ozbiljnost uočene američke agresivnosti na Karibima, predstavljajući američku vojnu akciju protiv Venezuele kao akciju protiv Kine zbog njihove zajedničke ideologije", navodi se u američkim dokumentima.
Iz dokumenata, pak, nije jasno kako su Rusija, Kina i Iran odgovorili na zahtjeve.
Rusija i dalje predstavlja glavni spas za Madura. U nedjelju je Iljušin Il-76 - jedan od ruskih zrakoplova koje su Sjedinjene Države sankcionirale 2023. zbog sudjelovanja u trgovini oružjem i prijevozu plaćenika - stigao u Caracas, nakon obilaznog leta iznad Afrike kako bi izbjegao zapadni zračni prostor, kako je zabilježio Flightradar24.
‘SAD priprema invaziju na Venezuelu!‘
Kremlj je odbio komentirati pismo predsjednika Venezuele, ali je u petak navečer rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo da Moskva podržava Venezuelu "u obrani njezina nacionalnog suvereniteta" i da je "spremna na odgovarajući način odgovoriti na zahtjeve naših partnera u svjetlu novih prijetnji".
Moskva je upravo ratificirala novi strateški sporazum s Caracasom, a ti manevri pokazuju koliko Moskva može izgubiti ako venezuelanski vođa bude svrgnut. Od ranije poznati projekti između dviju zemalja, uključujući tvornicu streljiva Kalašnjikov koja je otvorena u srpnju u venezuelanskoj državi Aragua, oko 20 godina nakon što je obećana, nastavljaju se. Moskva također ima prava na istraživanje neiskorištenih rezervi prirodnog plina i nafte, potencijalno vrijednih milijarde dolara.
Unatoč svemu tome, kažu promatrači, sredstva i interes Moskve za podršku Maduru mogli bi se smanjiti u usporedbi s prošlim godinama. Sukob između Washingtona i Caracasa mogao bi čak za Rusiju imati neočekivanu korist jer bi skrenuo američku pozornost s Europe i Putinove invazije na Ukrajinu. Zapevši u ratu u Ukrajini i nastojeći postići bližu suradnju s drugim latinoameričkim partnerima, u Moskvi se posljednjih godina postupno smanjio interes za Venezuelu i malo je znakova porasta podrške zbog trenutačne krize.
Rusija ima svojih problema
Političke i ekonomske veze između Rusije i Venezuele datiraju još od socijalističkog vođe Huga Chaveza, odnosno nakon njegova dolaska na vlast 1999. godine. Odnos je procvjetao tijekom 2000-ih, 2010-ih i ranih 2020-ih. Danas se, prema analitičarima, odnosi temelje na vitalnom sektoru petrokemije, kupovini oružja, zajedničkim propagandnim operacijama i nejasnim poslovima s kriptovalutama.
U srijedu je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da Moskva "poštuje suverenitet Venezuele" i vjeruje da bi se problem trebao riješiti u skladu s "međunarodnim pravom", što je uobičajeni narativ koji Kremlj često koristi kako bi zaobišao osjetljiva geopolitička pitanja.
Rusija je sada više zaokupljena domaćim problemima, svojim ratom u Ukrajini i zapadnim sankcijama. Obrambeni analitičari kažu da je Moskva neke od svojih ključnih stanica za presretanje elektroničkih komunikacija u Latinskoj Americi prebacila iz Venezuele u Nikaragvu, gdje je proruski autoritarni predsjednik Daniel Ortega učvrstio svoju vlast. "Stvarnost je takva da je Rusija relativno tiha po pitanju Venezuele", ističe Douglas Farah, predsjednik konzultantske tvrtke za nacionalnu sigurnost IBI Consultants. "I potrošili su vrlo malo političkog kapitala braneći Madura", dodao je.
Neki promatrači, pak, dovode u pitanje rusku odanost Maduru. Javne geste sada su drugačije nego 2019. godine, kada je, u naglašenoj demonstraciji sile protiv oporbe Maduru koju podržava SAD, oko 100 ruskih vojnika predvođenih generalom Vasilijem Tonkoškurovim stiglo u Venezuelu vojnim transportnim zrakoplovom AN-124.
Naftne veze
Čak ni sporazum o suradnji s Venezuelom ne sadrži pravo obećanje vojne pomoći. Victor Jeifets, glavni urednik ruskog znanstvenog časopisa "Latinska Amerika", rekao je da je sporazum, koji pokriva teme poput pranja novca i širenja nuklearnog oružja, nejasan u pogledu vojne suradnje, samo jednostavno ukazujući da bi dvije strane trebale "poboljšati veze u području obrane". Sa svojim snagama vezanim za Ukrajinu, Kremlj ima manje sposobnosti pomoći savezniku s druge strane Atlantika, čak i kad bi to htio. "Bi li Rusija išta učinila [u slučaju američke operacije]? Mislim da to nije u neposrednim planovima ruskih vlasti", rekao je Jeifets.
No, Rusija je i dalje ključni igrač po pitanju venezuelanske nafte, koja je gusta i vrlo prljava te zahtijeva značajnu preradu. Rusi osiguravaju bitne inpute za preradu te sirove nafte, kao i zalihe benzina kako bi industrija funkcionirala. Ruske državne tvrtke izravno ulažu u tri zajednička poduzeća koja proizvode 107.000 barela sirove nafte dnevno, odnosno oko 11 posto ukupne trenutačne proizvodnje Venezuele i ostvaruju prihod od otprilike 67 milijuna dolara mjesečno, rekao je Francisco Monaldi, direktor Latinoameričkog energetskog programa na Sveučilištu Rice.
Rusija također raspolaže unosnim pravima na istraživanje i izvoz venezuelanskih plinskih polja Patao i Mejillones. Njezina prava na dokazano otkrivene, ali neiskorištene rezerve venezuelanske sirove nafte dodatno vrijede čak 5 milijardi dolara, rekao je Monaldi.
Ipak, venezuelanska sirova nafta - sankcionirana u SAD-u - također predstavlja snažnu konkurenciju ruskoj domaćoj naftnoj industriji, koja je sada također pod američkim sankcijama pa i stoga dijele neke klijente, poput Kine. "Rusi više ne ulažu u Venezuelu, to je cijela bit stvari", zaključio je Monaldi, kako piše Washington Post.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....