Prije nešto više od tjedan dana objavljena su dva dokumenta EU – jedan za Uniju, drugi za RH – u kojima se analiziraju učinci provedbe paneuropskog i hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026., a koji su u europskoj i hrvatskoj javnosti popraćeni na kapaljku, iako se radi o ogromnim, ogromnim i, naglasimo, ogromnim… novcima. Jedan od mogućih razloga za izostanak šire potrebe prezentiranja i analiziranja te kritike načina na koji se financira zajednička i hrvatska budućnost najvjerojatnije je u tome što su kroz godine EU institucije razvile vrlo kompleksnu terminologiju i metodologiju za praćenje zajedničkih europskih projekata/aktivnosti, da je običnim smrtnicima – građanima, pa tako i novinarima – praćenje i izvještavanje ekstremno teška i vrlo dosadna zadaća; ona na...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....