Najnovije optužbe Estonije da Rusija izvodi operacije provokacije u blizini te male baltičke države pokazuju u kolikoj je mjeri ta članica NATO-a na meti ekspanzionističkih težnji Moskve, ocijenio je njemački politolog i vojni stručnjak Carlo Masala.
Njegova knjiga "Ako Rusija pobijedi: Scenarij" opisuje kako bi Moskva mogla iskoristiti post-ratni sporazum o Ukrajini koji bi bio postignut u korist Kremlja kako bi napravila prve korake prema Estoniji, čiju granicu od 290 kilometara s golemim ruskim susjedom čini jednom od najizloženijih članica NATO saveza.
Dana 10. listopada, Tallinn je ekspresno zatvorio granični prijelaz nakon što se sedam naoružanih ruskih muškaraca bez oznaka pojavilo na cesti u blizini prijelaza Saatse Boot - dijela Rusije koji strši u jugoistočnu Estoniju. Tri tjedna ranije, Tallinn je optužio Moskvu da su u njezin zračni prostor upala tri borbena zrakoplova MiG-31 i tamo se zadržala čak 12 minuta - očito ne slučajno - a tenzije su već ionako bile visoke zbog dronova uočenih u više europskih zemalja za čiju se prisutnost također odgovornom smatra Moskvu.
Ovi mogući testovi NATO-ove odlučnosti izazvali su Europsku komisiju da ranije ovog tjedna upozori kako Europska unija ima pet godina da se pripremi za rat, prema vojnom planu o kojem je izvijestio Politico.
No, kako piše Newsweek, Masalin scenarij predviđa napad mnogo ranije. Prema njemu, Kremlj će početi djelovati 2028. godine na temelju onoga što smatra oklijevanjem i nesklonošću NATO-a da provede svoju kolektivnu obrambenu obvezu iz Članka 5. i riskira treći svjetski rat protiv protivnika koji posjeduje nuklearno oružje. Ako se, prema ovom scenariju, Članak 5. ne aktivira, tada "slijedi kraj NATO-a - NATO se raspada", rekao je Masala za Newsweek, čime je, kako kaže, postignut ruski cilj.
Rusija pobjeđuje u Ukrajini
Masala je profesor politologije na Sveučilištu Bundeswehr, koje obrazuje časnike njemačkih oružanih snaga, a svoju je knjigu namijenio uglavnom toj njemačkoj publici, ne očekujući da će osvojiti globalnu publiku i biti prevedena na desetak jezika. Oslanjajući se na svoje iskustvo u NATO-u i kontakte u ministarstvima obrane diljem Europe, Masalin scenarij nudi spekulativan pogled na ruske namjere nakon završetka rata u Ukrajini.
Središnje mjesto u njegovom scenariju ima ruska pobjeda u Ukrajini što, prema njegovim riječima, ne bi bio prekid vatre, već potpuna "kapitulacija". Prema njegovom predviđanju, Ukrajina bi Kremlju predala petinu svog teritorija koji trenutačno okupiraju ruske snage, a Kijev bi k tome bio prisiljen i na klauzulu o trajnoj neutralnosti u svom ustavu, koja isključuje mogućnost članstva zemlje u NATO-u.
Iako bi mirovna misija Ujedinjenih naroda bila u mogućnosti prijaviti i upozoravati na kršenja primirja, ne bi bila dovoljno snažna za potpuno vojno odvraćanje, prema Masalinoj konstrukciji o ruskom trijumfu.
"Ruska pobjeda bi bila u tome da Rusija dobije ono što trenutačno okupira", kaže Masala. "Štoviše, Ukrajinci će se morati povući s teritorija koje trenutačno drže", misleći na one u regiji Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižja, koje je Moskva ilegalno u cijelosti ‘anektirala‘, iako nijednu ne kontrolira u potpunosti. Ranije je Moskva ilegalno anektirala Krim 2014. godine.
Tada bi, prema ovom razvoju događaja, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski morao odstupiti, a novi predsjednički izbori, zahvaljujući ruskom miješanju, mogli bi na vlast dovesti prokremaljskog vođu Ukrajine. Buduća ukrajinska vojska, ako bi Moskva uspjela u tome, bit će slaba i nikakva značajna međunarodna sigurnosna jamstva ne bi značila ništa.
Uoči invazije na NATO
Poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa da SAD možda neće pomoći Europi potaknule su europske članice NATO-a da povećaju vojnu potrošnju, ali Europa neće moći povećati proizvodnju vojne opreme u mjeri da nadoknadi smanjenje američkog hardvera, navodi se u Masalinoj knjizi. Masala uzima u obzir da je Trump, otkako je on napisao svoju knjigu, zauzeo nešto pozitivniji stav prema NATO-u, primjerice tijekom summita saveza u lipnju, ali da "spremnost za borbu za Europu dramatično opada" jer zapadna hemisfera za Washington sada ima prioritet.
Nakon faze visokog intenziteta rata između Rusije i Ukrajine, prioriteti vanjske politike u Washingtonu pomaknut će se prema Indo-Pacifiku. Europa bi, pak, prema ovom scenariju, mogla imati desničarske vođe koji bi vjerojatno bili manje skloni tome da slijede vodstvo NATO-a. Također, pomaganje Moskvi u pripremi za njezinu invaziju predstavlja odvraćanje pažnje drugdje u svijetu, prema scenariju izloženom u knjizi. U Južnom kineskom moru, Masalin scenarij predviđa napetosti između Filipina i Kine koje će proključati, a Peking će poduzeti akciju na spornom grebenu Second Thomas Shoal, oko kojeg potom uspostavlja pomorsku zonu isključenja.
To predstavlja problem za Washington, koji je dužan odgovoriti s obzirom na bilateralni sporazum s Manilom o tome, ali nakon intenzivne i bučne diplomacije, u koju je uključen ASEAN (Udruga jugoistočnih azijskih zemalja), Peking zaključuje da SAD nije spreman za rat zbog jednog grebena. U međuvremenu, Moskva likuje i trlja ruke zbog te destabilizacije, koja se podudara s migrantskom krizom u južnoj Europi, koja je potaknuta vizama koje je Moskva masovno izdavala sirijskim, afganistanskim, iračkim i sudanskim državljanima.
Rusija kreće, eksplozije počinju ujutro 27. 3. 2028.
U Masalinoj knjizi, planovi Kremlja za invaziju na istočno krilo NATO-a uključuju okupaciju većinski ruskog estonskog grada Narve i otoka Hiiumaa jer Kremlj procjenjuje da zapadni vojni savez ne bi želio riskirati rat zbog onoga što će predstaviti kao manju akciju ograničenih razmjera.
Masalina knjiga opisuje kako do kraja ožujka 2028. godine treći najveći grad u Estoniji, Narva, s pretežno rusofonskim stanovništvom od 57.000 ljudi, tresu prosvjedi protiv onih koji tvrde da im je onemogućeno koristiti svoj jezik i izražavati svoju kulturu, dok će dezinformacijske kampanje poticati strahovanje da bi im vlada u Tallinnu mogla uskratiti pravo glasa i učiniti ih građanima drugog reda. "Rusi bi željeli imati neku vrstu narativa koji opravdava njihove postupke ne samo u očima ruskog stanovništva, već i onih koji suosjećaju s Rusijom izvan Rusije", rekao je Masala za Newsweek. "Snažan izgovor bi bilo ugnjetavanje rusofonskih manjina u inozemstvu", dodao je.
To je istovjetno retorici Moskve kada je 2014. pokrenula sukobe u ukrajinskoj regiji Donbas, nakon ilegalne aneksije Krima, optužujući Kijev za ugnjetavanje rusofonskih građana kako bi opravdala rat i okupaciju. Također, to se podudara s retorikom koju promovira Kremlj da se oni u tzv. ruskom svijetu moraju zaštititi.
Masala opisuje kako će se Narva probuditi uz eksplozije ujutro 27. ožujka 2028. i kako će je ruske snage osvojiti u roku od nekoliko sati, dijelom zahvaljujući poslušnosti dijela stanovništva koji je bio naoružan u pripremama za invaziju. Invaziji također pomaže još jedno preusmjeravanje ruskih vojnih vježbi na južnom dijelu estonsko-ruske granice, oduzimajući britanskom NATO kontingentu, smještenom 160 kilometara dalje, vrijeme potrebno za odgovor na iznenadni napad.
Istovremeno, ruski vojnici prerušeni u turiste na otoku Hiiumaa stupaju u akciju, uz podršku dva amfibijska ratna broda ruske baltičke flote, koji mogu provesti blokadu baltičkih država između Sankt Peterburga i ruske eksklave Kalinjingrad. Ruska trobojnica uskoro se vijori u otočnom gradu Kardli, na potpuno iznenađenje NATO-a.
Uskače i Lukašenko
Masalina knjiga predviđa da bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko također pomaže Kremlju slanjem naoružanih brigada u Astravjec, mali pogranični grad 50-ak kilometara od litavske prijestolnice Vilniusa. "Napad na baltičke države je započeo", navodi se u Masalinoj knjizi. Pritom, autor ističe da je glavna razlika između njegovog scenarija i poteza Moskve u regiji Donbas 2014. bila u tome što se u Ukrajini uvijek radilo o otimanju zemlje. "U Estoniji se ne radi o otimanju zemlje - radi se o testiranju odlučnosti NATO-a."
No, njegov scenarij pretpostavlja podjelu među članicama NATO-a oko toga treba li aktivirati Članak 5. povelje saveza. Savez oslabljen smanjenjem američke predanosti mogao bi oklijevati da riskira još jedan rat zbog onoga što će Moskva predstaviti kao ograničeni manevar usmjeren na zaštitu govornika ruskog jezika. "Ne mislim da Putin želi ponovno stvoriti Sovjetski Savez, ono što želi jest dominirati Europom u cjelini, a definitivno politikom i Istočnom Europom", kaže Masala.
Putinove ambicije u fokusu su zapadnih kreatora politike, no Masalina knjiga posebno opisuje kako bi ruski čelnik mogao stajati po strani, a netko drugi preuzeti vlast. Autorov cilj bio je pokazati da imperijalni program ne pripada samo Putinu, već cijelom režimu. "Ako [Vladimir] Putin padne, mogli bismo na vlasti vidjeti nekoga tko je još tvrdokorniji", upozorio je u zaključku Masala za Newsweek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....