Ogranak al-Qa‘ide, Jama‘at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), tjednima sije strah u Maliju i prijeti potpunom paralizom te zapadnoafričke države.
Od rujna JNIM provodi blokadu južnog Malija - presjekao je ključne trgovačke pravce i zaustavio dotok hrane, goriva, medicinske opreme i ostalih osnovnih potrepština. Gospodarstvo zemlje bez izlaza na more, zbog toga je teško pogođeno.
Na jugu se nalazi i glavni grad Bamako, gdje živi oko 3,1 milijun ljudi. Zbog velike nestašice goriva, vojna hunta koja upravlja Malijem od 2021., bila je prisiljena privremeno zatvoriti škole i sveučilišta. U gradu se danima i noćima čeka ispred benzinske crpke, ponekad i po tri dana, sve su učestaliji i prekidi električne energije, a mnogi stanovnici ostali su bez posla. Poljoprivredni strojevi ne rade bez goriva, što je onemogućilo žetve.
U Maliju djeluje više terorističkih skupina, ali JNIM je najsmrtonosnija. Ta organizacija brutalnim metodama nastoji nametnuti svoje tumačenje islama i šerijata. Ako ostvari svoj cilj, Mali bi mogao postati prva država kojom će izravno vladati ta teroristička organizacija.
Čini se da JNIM sada želi potpuno izolirati glavni grad pojačavanjem napada na prilazne ceste. "Očekujemo da će se sigurnosna situacija nastaviti pogoršavati u nadolazećim tjednima, kako JNIM bude dodatno jačao blokadu goriva i provodio proširene operacije diljem zemlje", upozorava za Telegraph Jessica Trachias, glavna analitičarka sigurnosti u International SOS-u.
Promatrači napominju da je JNIM prvo ciljano napadao tvrtke i industrijske objekte, a potom se oko goriva razvila cijela kriminalna ekonomija koja dodatno šteti državi. "Svatko uzima gorivo za sebe, šverc je masovan, a na crnom tržištu prodaja cvjeta", kaže Beatriz de León Cobo iz instituta RUSI.
Kriza u Maliju započela je 2012., kada su tuareški separatisti i islamistički militanti zauzeli sjever zemlje. Francuske snage intervenirale su 2013. i potisnule pobunjenike, ali nisu ih uspjele eliminirati. Zatim je na scenu stupio Iyad ag Ghali, nekadašnji vođa Tuarega, koji je osnovao Ansar al-Din i 2017. sudjelovao u osnivanju JNIM-a spajanjem nekoliko ogranaka al-Qa‘ide. Skupina je odmah prisegnula na vjernost globalnom vodstvu al-Qa‘ide.
Stručnjaci procjenjuju da JNIM ima oko 6000 boraca, što je broj relativno malen u odnosu na 25 milijuna stanovnika zemlje, ali skupina je uspjela uspostaviti kontrolu nad velikim dijelom Malija i dijelovima Burkine Faso, a sada prijeti i obalnim državama, poput Benina, Toga i Gane.
Oluwole Ojewale, stručnjak za sigurnost, specijaliziran za zapadnu i središnju Afriku, upozorava da su najnovije taktike JNIM-a osobito opasne jer imaju ekonomske, psihološke i političke ciljeve. Kako pojašnjava, blokade predstavljaju instrument prisilne uprave i asimetričnog ratovanja; cilj je oslabiti vojnu vlast, podići nezadovoljstvo među građanima i tako učvrstiti kontrolu nad teritorijem.
Malijska vojska nije uspjela istjerati militante jer su zone blokade prostrane i ispresijecane neformalnim rutama koje otežavaju nadzor. Mnoge regije nalaze se izvan dosega učinkovite državne prisutnosti; pokreti državnih snaga često su predvidljivi i spori, dok se pobunjenici lako stapaju s lokalnim stanovništvom i prirodnim okolišem. Teren dodatno pogoduje gerilskoj taktici: uske ceste, šumske staze i rijeke koje se formiraju tijekom kišnih razdoblja, otežavaju mehanizirano kretanje, dok se militanti na motociklima i s AK-47 brzo kreću, udare i povuku prije nego što vojska uopće stigne reagirati.
"To nije konvencionalna opsada s rovovima i utvrđenim položajima. Riječ je o rascjepkanoj blokadi, koja prekida prometnice prema obalnim susjedima, osobito Senegalu i Obali Bjelokosti, i time ugrožava ključne trgovinske i humanitarne koridore", kaže Ojewale.
Istodobno, Rusija i Turska postali su ključni partneri malijskih oružanih snaga. Izvori za Telegraph navode da Turska isporučuje dronove, dok su ruski resursi, uključujući helikoptere, sve važniji u operacijama za zaštitu transporta goriva. Iako je hunta zatražila veću pomoć od ruskih snaga i povezanih paravojnih formacija (nekadašnje grupe Wagner, danas Afrički korpus), ta je suradnja, izuzev spomenutih helikoptera, dosad dala skromne rezultate.
JNIM otvoreno navodi svoj cilj - želi "preslikati" talibansko preuzimanje Kabula 2021. te se čini da ima dovoljno strpljenja čekati da se vladine snage uruše iznutra, umjesto da pokreće frontalne napade. Dodatnu zabrinutost izaziva i izvješće Ujedinjenih naroda, objavljeno u srpnju, koje upozorava da militantne skupine u regiji pomno prate i uče iz drugih sukoba.
Prema informacijama s terena koje je prikupio Telegraph, snage Iyada ag Ghalija sada su na korak do Bamaka te je pitanje dana kada će ga zauzeti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....