Jeste li čuli za kominu? Država je vodi kao smeće, u Istri bijesni: ‘Stoljećima se zna što je to, kome bi je uopće trebali predati?!‘

Dok se u svijetu hrvatska maslinova ulja redovito kite priznanjima i zlatnim medaljama, domaći uljari ovih su se mjeseci našli na udaru kazni Državnog inspektorata zbog komine. Riječ je o nusproizvodu prerade maslina, smjesi pokožice, koštica i pulpe koja, ako se pravilno koristi, ima vrijednost prirodnog gnojiva. No u Hrvatskoj se komina formalno vodi kao otpad, iako zakonodavstvo još nije do kraja uredilo njezino zbrinjavanje.

Prvi je na taj apsurd još početkom rujna u Saboru upozorio zastupnik IDS-a Dalibor Paus, koji je kazne istarskim uljarima nazvao "drakonskima i besmislenima".

- Dok u svijetu naši uljari dobivaju priznanja i nagrade, u Hrvatskoj ih Državni inspektorat nagrađuje prekršajnim nalozima i kaznama do 10.000 eura. Kažnjava se ljude zbog pravila koja još uopće ne postoje. Sustav gospodarenja kominom nije riješen, a propisi koji bi to uredili tek su u pripremi - upozorio je svojedobno Paus.

Paus je podsjetio i da je Ministarstvo gospodarstva još 2020. potvrdilo kako se komina, ako se koristi kao gnojivo, ne smatra otpadom.

- Stoljećima se zna da je to vrijedno organsko gnojivo, a ne smeće. Kome bi je naši maslinari uopće trebali predati, kad u Hrvatskoj ne postoji niti jedan ovlašteni sakupljač - poručio je zastupnik, tražeći od Vlade hitnu reakciju i obustavu prekršajnih postupaka.

Kazne i u Istri i Dalmaciji

Unatoč upozorenjima, Državni inspektorat je u 2024. i 2025. godini proveo nadzore nad više uljara diljem zemlje. Prema službenom odgovoru Inspektorata, na području Istarske županije nepravilnosti su utvrđene kod osam uljara. Donijeto je deset rješenja o uklanjanju komine odbačene u okoliš i pokrenuto isto toliko prekršajnih postupaka.

- Zbog neizvršenja inspekcijskih rješenja pokrenuto je još šest postupaka temeljem Zakona o Državnom inspektoratu - navodi se u odgovoru Državnog inspektorata. Uz Istru, slične nepravilnosti zabilježene su i u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je protiv jedne uljare također pokrenut upravni i prekršajni postupak. Vodopravna inspekcija pak je na području Rijeke i Splita nadzirala 13 uljara. U šest slučajeva zabranila je ispuštanje otpadnih voda bez potrebne dozvole, a u sedam je pokrenula prekršajne postupke.

Maslinari se, međutim, pitaju kamo s kominom. Poznati vodnjanski maslinar Sandi Chiavalon, čiji OPG također ima registriranu uljaru, potvrdio je da je i on dobio kaznu, no manju od onih koje su pogodile veće tvrtke. Njegova obitelj na odluku se žalila, a cijeli će slučaj, kaže, završiti na sudu.

- Imamo deset hektara površina na kojima možemo razliti oko 800 tona komine ove godine. Uz to još četiri hektara pored uljare i dva hektara na drugoj lokaciji. Dakle, za našu uljaru nema problema - objašnjava Chiavalon. No upozorava da nije svima tako.

- Što je s uljarama koje nemaju svoje terene? Što je s onima na otocima, koji nemaju ni cisterne ni traktore, a često ni put do maslinika? Gdje će oni razliti kominu - pita se. Takve će uljare jednostavno biti prisiljene prestati raditi ako se pravilnik bude primjenjivao doslovno -smatra Chiavalon.

Inspektori traže "nemoguće"

Prema sadašnjoj praksi, komina se u mnogim uljarama tijekom sezone privremeno odlaže u blizini pogona, a zatim razvozi po poljoprivrednim površinama. No inspekcija to tumači kao "nepropisno odlaganje otpada u okoliš".

- Inspekcija traži nemoguće i time stvara pravnu nesigurnost i ekonomski udar na one koji proizvode - ustvrdio je prije mjesec dana zastupnik Paus. Uljari, tvrdi, nisu protiv nadzora ni pravila, ali traže jasne i provedive propise. Dok ih nema, svaka odluka inspektora postaje stvar tumačenja, a razlike između županija i regija dodatno produbljuju nejednak tretman proizvođača.

Na pritisak struke i lokalnih vlasti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradilo je Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, kojim se prvi put komina formalno definira i propisuje način njezina zbrinjavanja. Dokument je prošao javno savjetovanje između 4. kolovoza i 4. rujna 2025. godine, a sada je u fazi objave.

Prema prijedlogu, navode u tom ministarstvu, komina se može razastirati na poljoprivredno zemljište u količini do 80 tona po hektaru. Privremeno skladištenje bit će dopušteno najdulje tri godine, i to samo na lokacijama koje odobre jedinice lokalne samouprave, uz obvezu da u tom roku izgrade odgovarajući pogon za preradu komine. Suglasnost općine ili grada vrijedit će 12 mjeseci, uz mogućnost najviše tri obnavljanja. Površina na kojoj se komina skladišti morat će biti izolirana nepropusnom folijom minimalne debljine 0,75 milimetara, kako bi se spriječilo onečišćenje tla i voda. Nakon uklanjanja, tlo će se morati vratiti u prvobitno stanje.

Zabranjeno je, međutim, odlaganje komine na zemljišta bliža od 300 metara izvorištima pitke vode, 200 metara od naselja, kao i na površine s povrtnim kulturama ili plitkim vodonosnim slojem. Pravne i fizičke osobe koje proizvode kominu morat će prije početka privremenog skladištenja podnijeti zahtjev za upis u evidenciju Ministarstva te dobiti službenu potvrdu.

Privremeno rješenje za dugoročni problem

Iz Ministarstva napominju da je cilj pravilnika "spriječiti onečišćenje tla, ali i omogućiti zakonito postupanje uljara dok se ne izgrade postrojenja za preradu komine". Riječ je, ističu, o privremenom rješenju koje bi trebalo smanjiti ekološki rizik, jer komina sadrži visoke koncentracije fenola, lipida i organskih kiselina koje, ako se ne kontroliraju, mogu onečistiti tlo i podzemne vode.

U izradi novog propisa sudjelovali su i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te stručnjaci iz akademske zajednice.

- Nepravilno zbrinjavanje komine u kratkom razdoblju prerade maslina može predstavljati ozbiljan ekološki problem. S druge strane, pravilno korištena komina ima važnu agronomsku vrijednost. Ovim pravilnikom želimo pomiriti te dvije strane - poručuju iz Ministarstva.