Ustavni sudac Frane Staničić u ponedjeljak i službeno preuzima predsjedanje Ustavnim sudom. Time završava devetogodišnja era Miroslava Šeparovića koji je na čelu Ustavnog suda nešto više od devet godina.
Suce Ustavnog suda, podsjetimo, na osmogodišnji mandat bira Sabor dvotrećinskom većinom glasova, dok predsjednika toga suda i njegova zamjenika biraju ustavni suci među sobom.
Burna sjednica
Staničića, inače profesora upravnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Sabor je izabrao za ustavnog suca u prosincu prošle godine prilikom velike smjene ustavnih sudaca kad je birano deset sudaca u taj sud. Za predsjednika Ustavnog suda izabran je 30. rujna ove godine na burnoj sjednici koju je prije glasanja napustilo petero ustavnih sudaca, pa je izabran s osam od ukupno 13 glasova.
Petorka koju čine suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan, Goran Selanec, Biljana Kostadinov i Sanja Bezbradica Jelavić protestno je stava da u izboru predsjednika i zamjenika Ustavnog suda ne trebaju sudjelovati tri suca čiji su mandati na isteku, već da bi bilo demokratski s izborom novog vodstva pričekati dok Sabor ne izabere tri nova suca. Postupak izbora je u tijeku - na javni poziv javilo se četrnaest kandidata.
Međutim, tjedan u koji ulazimo značajan je za novopečenog predsjednika Ustavnog suda Franu Staničića iz još jednog razloga - jer će ovog tjedna primiti državno odlikovanje Republike Mađarske.
Za razliku od hrvatske izvršne vlasti koja niz godina pred međunarodnim sudovima vodi sporove s mađarskim MOL-om oko upravljačkih prava u Ini, a nedavno je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijarto Hrvatsku i Janaf optužio za ratno profiterstvo, te za razliku od hrvatske sudbene vlasti kojoj Mađarska godinama odbija izručiti bivšeg predsjednika uprave Mola Zsolta Hernadyja, Staničić je očito u milosti Orbanove Mađarske.
Staničić će, kako neslužbeno doznajemo, u srijedu 15. listopada, samo dva dana po preuzimanju funkcije predsjednika Ustavnog suda, u Zagrebu iz ruku mađarskog veleposlanika u Hrvatskoj primiti državno odlikovanje Mađarske.
Zabranili im pristup
Zasad nam nije poznato obrazloženje za dodjelu tog visokog priznanja, ali iz javno dostupnih izvora je vidljivo da je Frane Staničić jedan od najaktivnijih suradnika, predavača i istraživača na mađarskoj Srednjoeuropskoj akademiji (Central European Academy, skraćenica CEA) čije je sjedište u Budimpešti.
Na njezinim službenim stranicama nalazimo podatak da je osnovana kao poseban odjel mađarskog Sveučilišta Miskolc te da je zadaća CEA osigurati institucionalnu mrežu za jačanje međunarodne znanstvene suradnje među srednjoeuropskim državama. Tvrde da danas imaju suradnike s 54 sveučilišta iz 15 država.
Zanimljivo je, međutim, da se Sveučilište Miskolc, koje je osnivač CEA, nalazi na popisu dvadeset i jednog sveučilišta u Mađarskoj kojima su nadležna tijela Europske unije u prosincu 2022. zabranila pristup europskim fondovima zbog njihove povezanosti s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i njegovom partijom Fidesz.
Financijske restrikcije prema mađarskim sveučilištima dio su širih restrikcija EU prema Orbanovu režimu zbog sustavnog višegodišnjeg kršenja vladavine prava kao jednog od temeljnih načela na kojima počiva EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....