FORMULA VJEČNOG ŽIVOTA

U lovu na besmrtnost postoji nekoliko pristupa, a ovaj propagiraju Xi i Putin. Neke prognoze mogle bi vas šokirati

Vladimir Putin i Xi Jinping

 Alexander Kazakov/Afp
Tijekom stoljeća ljudi su koristili sve sofisticiranije tehnologije kako bi produžili život
Tijekom stoljeća ljudi su koristili sve sofisticiranije tehnologije kako bi produžili život

U rujnu 2025. godine, tijekom vojne parade u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin snimljeni su kako razgovaraju o strategijama za očuvanje mladosti. Putin je putem prevoditelja izjavio kako se s razvojem biotehnologije ljudski organi mogu kontinuirano transplantirati, a ljudi mogu živjeti sve duže, pa čak i postići besmrtnost. Dodao je i da postoji mogućnost da se životni vijek produlji sve do 150 godina, piše The Guardian.

Tijekom stoljeća ljudi su koristili sve sofisticiranije tehnologije kako bi produžili život. U 20. stoljeću inovacije u javnom zdravstvu i medicini omogućile su današnjoj djeci da žive dulje i zdravije nego ikada prije. No, za neke to i dalje nije dovoljno. U novom pokretu potrage za besmrtnost postoje različiti pristupi.

image

Xi Jinping i Vladimir Putin tijekom jednog posjeta kineskog čelnika Moskvi

Pavel Byrkin/Afp

U potrazi za besmrtnosti

Jedan od njih uključuje doslovnu želju za vječnim životom, kojom dominiraju visoko inteligentni računalni znanstvenici i filozofi s nepokolebljivom vjerom u moć tehnologije. Oni zamišljaju da će se jednog dana spojiti s umjetnom inteligencijom i postati postljudska bića, živeći zauvijek u stanju blaženstva i zadovoljstva.

Druga skupina besmrtnika želi rekonstruirati infrastrukturu svijeta kako bi mogli živjeti vječno. Već sada, otvoreno i vidljivo, preoblikuju suverene države i guraju agendu tehnološkog razvoja pod svaku cijenu. Ove moćne osobe ne traže fontanu mladosti – oni je grade.

Treći oblik besmrtnosti, koji propagiraju lideri poput Xi Jinpinga i Vladimira Putina, temelji se na uvjerenju u eksponencijalno ubrzanje znanosti i tehnologije. Život se ne produžuje spajanjem s tehnologijom, već usporavanjem vremena kako bi medicinska znanost razvila tretmane za obnavljanje tijela. Oni vjeruju da su sami dokaz sposobnosti obrnutog starenja i fizičkog pomlađivanja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u Svjetskom izvješću o starenju i zdravlju definira zdravo starenje kao „proces razvijanja i održavanja funkcionalne sposobnosti koja održava dobrobit u starijoj dobi“. Ključno u ovoj definiciji je funkcionalna sposobnost – sposobnost obavljanja aktivnosti koje osoba smatra vrijednima.

To je zato što ono što želite raditi s 80 godina nije isto što želite raditi s 20, niti nužno želite raditi iste stvari kao netko drugi. Recimo da želite skočiti padobranom s 80, ali ne možete se popeti u avion jer vam je teže penjati se stepenicama – vaša funkcionalna sposobnost je smanjena. Ako imate 80 godina i nemate fizičkih poteškoća s ulaskom u avion, ali imate mrenu i radije biste čitali nego padobranskali, vaša funkcionalna sposobnost je također smanjena. Dakle, nije samo prisutnost, relativno ograničenje ili odsutnost bolesti, niti apsolutni broj godina života ono što je važno, nego kvaliteta i količina tih godina u kontekstu niza drugih čimbenika, poput životnog stila.

Povijest potrage

Povijest pokušaja produljenja života seže godinama unatrag. 1990-ih mlada molekularna biologinja Cynthia Kenyon i njezin doktorand Ramon Tabtiang otkrili su da podešavanjem jednog gena mogu udvostručiti životni vijek životinjskih modela. Njihovi eksperimenti s parabiozom – povezivanjem mladih i starih miševa – pokazali su da mlada krv može pomladiti stara tkiva, uključujući mišiće, jetru i mozak. Rezultate su objavili 2005. u časopisu Nature.

Povijesno gledano, slične ideje istraživali su i raniji znanstvenici. Godine 1889. Charles-Édouard Brown-Séquard tvrdio je da injekcije smjese iz spolnih žlijezda mogu pomladiti ljude, dok je njegov učenik Serge Voronoff u 1920-ima transplantirao testise mladih majmuna u starije muškarce, izazivajući medijsku senzaciju. Kasnija istraživanja pokazala su da učinci nisu bili stvarni, već rezultat placebo efekta ili izoliranog djelovanja hormona testosterona.

image

Cynthia Kenyon

Kevin Dietsch/getty Images/profimedia/Kevin Dietsch/getty Images/profimedia

U modernoj eri, slične eksperimente provodio je Jesse Karmazin u SAD-u od 2016. godine kroz Ambrosia Health, nudeći transfuzije mlade plazme plaćajućim klijentima starijim od 35 godina. Unatoč medijskoj pažnji, tretmani nikada nisu dobili odobrenje FDA, koja je upozorila na moguće rizike i neetičnost takvih postupaka.

U Rusiji je 2024. osnovan istraživački centar pod nazivom „Nove tehnologije očuvanja zdravlja“. Njegov fokus je na tehnologijama koje sprječavaju stanično starenje, neurotehnologijama i drugim inovacijama usmjerenim na produljenje ljudskog života. Dugogodišnji Putinov suradnik vodi ruska istraživanja u području besmrtnosti, dok su u projektima financiranim milijardama dolara uključeni i eksperti za regeneraciju stanica te metode produljenja zdravlja i dugovječnosti.

Kontroverze

Iako transplantacije organa danas spašavaju živote, njihova primjena za produljenje života zdravih ljudi izaziva kontroverze. Stručnjaci upozoravaju da višestruke transplantacije i kontinuirani lijekovi za sprječavanje odbacivanja organa mogu povećati rizik od raka, srčanih bolesti i infekcija, što može smanjiti, a ne produžiti život. Uz to, postoji zabrinutost zbog etičkih i društvenih implikacija – pristup ovim tehnologijama uglavnom imaju bogati, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti.

Postojeće investicije i tehnološki napredak pokazuju da interes za produljenje života ne jenjava. Poduzetnici i moćni pojedinci ulažu u biotehnologiju, regenerativnu medicinu i umjetnu inteligenciju u nadi da će jednoga dana biti moguće značajno produžiti život ili čak doseći „besmrtnost“.

Međutim, znanstvenici upozoravaju da je biološka stvarnost ograničena. Starenje je složen proces koji uključuje stanične mutacije, oštećenja DNA, imunološki odgovor i hormonalne promjene. Trenutne tehnologije mogu ublažiti neke posljedice starenja, ali ne i eliminirati ih u potpunosti.

Mogući socijalni i etički problemi također su veliki. Ako bi samo mali broj ljudi, posebno bogati i moćni, imao pristup tehnologijama produljenja života, moglo bi doći do značajnog društvenog raslojavanja i nejednakosti. Takav scenarij mogao bi povećati jaz između bogatih i siromašnih, stvoriti stagnaciju u društvu i potaknuti napetosti među generacijama.

Unatoč tome, investicije u istraživanje i razvoj ovih tehnologija nastavljaju rasti. Vlade i privatni sektor sve više financiraju projekte usmjerene na regeneraciju stanica, liječenje kroničnih bolesti i produženje životnog vijeka. I dok trenutna znanost ne omogućuje besmrtnost, cilj mnogih bogatih i moćnih jest stvoriti svijet u kojem će znanost moći znatno produžiti ljudski život.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 22:54