Misteriozni nestanak kineskih direktora

Donedavno je Yu Faxin bio poznat kao jedan od vodećih znanstvenika i poduzetnika, specijaliziran za napredne poluvodiče koje koristi vojska. No, 22. rujna dospio je u središte pozornosti iz sasvim drugog razloga. Njegova tvrtka Great Microwave Technology, koja kotira na Šangajskoj burzi, objavila je da je Yua privela kineska antikorupcijska agencija. Yu Faxin se trenutačno nalazi u liuzhiju, posebnom obliku pritvora izvan sudskog sustava, koji kineske vlasti koriste u sklopu antikorupcijskih istraga.

Poduzetnici u Kini imaju puno problema. Najviše ih brine gospodarstvo, koje se nikada nije u potpunosti oporavilo od pandemije. Potrošačko je raspoloženje slabo, a tržište preplavljeno prekomjernom proizvodnjom i nemilosrdnom konkurencijom. Maloprodaja stagnira, a broj industrijskih tvrtki koje posluju s gubitkom već je mjesecima na rekordnim razinama.

Nadalje, kako se gospodarske perspektive pogoršavaju, institucionalne slabosti kineskog sustava dodatno urušavaju raspoloženje poslovne elite. Službene istrage protiv čelnika kompanija sve su češće. Sve je više i sudskih odluka kojima im se ograničava sloboda kretanja unutar zemlje. Niz samoubojstava direktora ove godine široko se tumači kao znak tog rastućeg pritiska. Pritvori u sklopu liuzhija najveći su izvor njihove tjeskobe. Kada je sustav uveden 2018. godine, bio je namijenjen prvenstveno članovima Komunističke partije i državnim dužnosnicima, kao dio antikorupcijske kampanje koju je pet godina prije pokrenuo kineski čelnik Xi Jinping. Danas se, međutim, liuzhi sve češće primjenjuje i na poslovne ljude.

Paralelni sustav kažnjavanja

Liuzhi funkcionira paralelno s redovnim policijskim aparatom. Za pritvaranje nije potrebna sudska odluka, a pritvorenima se uskraćuje pravo na uobičajene usluge odvjetnika. Izmjene propisa donesene u lipnju omogućuju istražiteljima da osobe zadrže do osam mjeseci, da ponovno pokrenu rok pritvora ako se pojavi sumnja na novo kazneno djelo te da ispitivanja traju neograničeno. Ćelije uglavnom nemaju prozore, svjetlo je stalno upaljeno, a pritvorenici su često pod nadzorom 24 sata dnevno - čak i kada koriste toalet.

U tom mračnom sustavu direktori tvrtki - koje kotiraju na burzi - ove godine nestaju zapanjujućom brzinom: prema podacima koje je prikupio The Economist, do kraja rujna zabilježeno je 39 takvih slučajeva, otprilike jedan tjedno. Taj broj već premašuje prošlogodišnji rekord. No, to je samo malen dio šire slike. Većina osoba koje završe u liuzhiju radi u tvrtkama koje nisu na burzi i koje stoga nemaju obvezu objašnjavati investitorima zašto im je izvršni direktor nestao.

Ukupni broj pritvaranja - uključujući i dužnosnike i poslovne ljude - skočio je gotovo 50 posto u 2024. godini, na oko 38.000 slučajeva, pokazuju podaci Središnje komisije za inspekciju discipline (CCDI), partijskog tijela ovlaštenog za provođenje takvih mjera. Čini se da je udar na korporativni sektor raznolik: CCDI je priopćio da je prošle godine poduzeo neku vrstu disciplinskih mjera (uključujući liuzhi) protiv više od 60.000 ljudi u farmaceutskoj industriji i njih 17.000 u financijskom sektoru.

Najveća inženjerska sila u povijesti svijeta

Jedno od objašnjenja zašto je toliko direktora pritvoreno jest antikorupcijska kampanja koju vodi Xi Jinping. Prema procjenama konzultantske kuće Gavekal Dragonomics, broj otvorenih slučajeva ove bi godine mogao dosegnuti rekordnih milijun. Kada se pokrene istraga protiv nekog dužnosnika, ona često zahvati i cijelu njegovu poslovnu mrežu, što dovodi do naglog porasta broja slučajeva.

Neki od sektora u kojima se antikorupcijske istrage produbljuju - poput industrija računalnog hardvera i zelene tehnologije - usko su povezani s lokalnim vlastima putem javne nabave i ugovora, napominje Zhu Jiangnan sa Sveučilišta u Hong Kongu. To čini izvršne direktore takvih tvrtki posebno ranjivima.

Usporavanje gospodarskog rasta također bi moglo djelomično objasniti porast pritvaranja. Lokalnim vlastima kronično nedostaje novca, a mnogi su odjeli i prezaduženi. U nekim istragama koje vodi CCDI direktore se pritvara na vrlo slabim osnovama u nadi da će ih teški uvjeti liuzhija natjerati da priznaju neko kazneno djelo ili optuže drugog bogatog pojedinca. Istražitelji tada mogu zaplijeniti imovinu te osobe i njezine tvrtke.

Od 39 direktora tvrtki izlistanih na burzi pritvorenih ove godine, više od polovice priveli su odjeli CCDI-ja smješteni daleko od sjedišta njihovih kompanija. Jedan kineski odvjetnik specijaliziran za takve slučajeve kaže da je to znak kako lokalne vlasti "love u mutnom" u potrazi za sredstvima. (Odvjetnik je zatražio da ostane anoniman.)

Crna lista dužnika

Dodatni izvor tjeskobe među direktorima jest ozloglašena crna lista dužnika na kojoj su se nedavno našla imena nekih od najbogatijih kineskih tajkuna. Kineski zakoni o stečaju još uvijek nisu potpuno konstruirani, pa sudovi često posežu za brzim i grubim rješenjima kako bi natjerali dužnike da podmire svoje obveze. Jedna od metoda jest javno objavljivanje imena dužnika, čime im se automatski zabranjuje tzv. visoka potrošnja. Oni koji se na njoj nađu, gube pravo na korištenje luksuznih usluga i pogodnosti: ne smiju letjeti avionom, putovati brzim vlakovima, odsjedati u hotelima s pet zvjezdica, kupovati nekretnine ili slati djecu u skupe privatne škole.

Trend koji dominira Kinom alarm je za ostatak svijeta

Ta je lista prvotno vjerojatno bila zamišljena da građane natjera na podmirenje manjih dugova, no posljednjih su godina na nju sve češće stavljani poduzetnici čije su tvrtke zapale u teškoće. Prema podacima iz sudske baze, do kraja rujna na listu je dodano oko 200.000 osoba. Usporedbe radi, bilo ih je približno 17.400 tijekom cijele 2019. godine, dakle prije gospodarskog sloma izazvanog pandemijom. Oko 46 posto ovogodišnjih unosa na crnu listu rezultat je ugovornih sporova, što pokazuje da su poslovne aktivnosti u velikom broju slučajeva dovele do sudskih odluka.

Strah od dolaska na tu listu mogao bi natjerati poduzeća da preuzimaju manje rizika. Kako kaže Lizzi Lee iz Centra za kinesku analizu pri Asia Society Policy Instituteu, "u trenutku kada kineskom gospodarstvu kronično nedostaje dinamike, poruka koju sadašnji sustav šalje jest da, ako propadnete, ne gubite samo svoj posao, nego možete izgubiti i slobodu".

Tmurna vremena u Kini

Vlada u Pekingu ipak pokušava poboljšati uvjete za poduzetnike. U veljači se Xi Jinping sastao s nekolicinom vodećih kineskih poslovnih ljudi kako bi signalizirao novi početak. Donesen je i novi zakon o poticanju privatnog sektora, s ciljem poticanja gospodarskog rasta. No, prevladavajuće raspoloženje među poduzetnicima ostaje tmurno. Tako je 28. rujna otkriveno da je Wang Jianlin, građevinski tajkun i nekoć najbogatiji čovjek u Kini, stavljen na crnu listu dužnika zbog jednog ugovornog spora. Zabrana je ukinuta sljedeći dan, no vijest je izazvala raspravu o sustavu. Pritvaranje Yu Faxina izazvalo je sličan učinak: ako i visoki vojni znanstvenici mogu završiti u liuzhiju, onda nitko nije izvan dosega antikorupcijske agencije.

Koliko je snažan kineski stisak?

Između travnja i srpnja najmanje pet uglednih kineskih direktora skončalo je život skokom s visokih zgrada. Posebno je šokiralo samoubojstvo Wang Linpenga. Osnivač uspješnog lanca robnih kuća, Wang je nekoć bio najbogatiji čovjek u rodnoj pokrajini Hubei. U travnju je završio u liuzhiju. Pušten je krajem srpnja, ali je ostao pod nadzorom. Njegovo samoubojstvo, nekoliko dana nakon izlaska iz pritvora, "samo je jedno od rijetkih koja isplivaju na površinu", kaže jedan odvjetnik. "Mnogo ih je više za koja nitko ne zna."