Jadranka Polović – Geopolitika News

Polović: Švedska dijeli letke o velikom ratu, Njemačka ima plan za zbrinjavanje civila. Kuda nas to vode?

Jadranka Polović — Fri, 22 Nov 2024 16:58:36 +0000

Neočekivano, susret Trumpa i Bidena rezultirao je dogovorom o „glatkoj“ tranziciji vlasti, što je mnoge iznenadilo s obzirom na napetosti koje su obilježile izbore.

Source

Masovna ubojstva i kultura nasilja u SAD-u (2)

Jadranka Polović — Mon, 29 Jul 2024 14:44:33 +0000

Masovna pucnjava zbog senzacionalističkog izvješćivanja ima efekt „zaraze“, zbog čega je u američkom društvu sve prisutniji znanstveni konsenzus prema kojem su mediji u velikoj mjeri odgovorni.

Source

Kuda ide ovaj svijet? Sramotno glasanje u Europskom parlamentu koje je izazvalo šok

Jadranka Polović — Wed, 24 Jul 2024 14:27:38 +0000

Nestabilnost vodeće svjetske velesile nije nešto što bi Europljani trebali ignorirati, zato je za svaku osudu postupak Europskog parlamenta.

Source

Jadranka Polović — Mon, 11 Sep 2023 15:07:00 +0000

How to get Free Online Casino Games and Cash Prizes There is often confusion regarding the difference between an online casino game that requires money and a game that is free. The truth is that there are a variety of variations on these casino games but they all have one thing in common: you have […]

Source

dr. sc. J. Polović: Mirovni pregovori: pobjeda ili poraz Zapada (2)

Jadranka Polović — Thu, 24 Aug 2023 09:22:24 +0000

Očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine u granicama iz 1991., obveza Rusije da Kijevu plati ratnu odštetu i kaznena suđenja ruskim političkim i vojnim čelnicima, lijepo zvuče, ali su daleko od realnosti. Zapad se nada da će neka politička pitanja ipak biti razriješena iako s neizvjesnim konačnim rezultatom. Dakle, opcija „zamrznutog sukoba“ po „korejskom modelu“ bila bi privremeno rješenje. To je otprilike situacija koju je ratoborni Zapad ostavio na prostoru bivše Jugoslavije, Iraka, Libije, Sirije, još ponegdje i sada u Ukrajini - privremeni mir s okidačem za destabilizaciju po potrebi Da bi se rat u Ukrajini okončao u skladu s interesima SAD-a i NATO saveznika, ukrajinska pobjeda trebala bi biti vidljiva dok bi ruska invazija morala ostati zabilježena u povijesti kao katastrofalni neuspjeh, dovoljan da odvrati druge autoritarne sile od pokretanja sličnih agresorskih ratova u budućnost. Međutim, prilike na terenu nisu jednostavne pa se postavlja logično pitanje - koja je realna definicija pobjede za Ukrajinu (i poraza za Rusiju), barem u ovoj fazi sukoba koji će se vjerojatno nastaviti u nekom obliku još niz godina? Trenutačna situacija izaziva veliku zabrinutost u vladama zemalja NATO saveza koje su sve odlučnije pribjeći novoj strategiji – mirovnim pregovorima kojim bi rat bio pretvoren u „zamrznuti sukob“ po korejskom modelu. Iako je još prerano tvrditi da se smjer ukrajinskog rata promijenio, sve je više pokazatelja da bi neka vrsta primirja za Zapad mogla biti prihvatljiva

Source

dr. sc. J. Polović: Mirovni pregovori: pobjeda ili poraz zapada (1)

Jadranka Polović — Sat, 19 Aug 2023 12:52:58 +0000

Usprkos trenutnom statusu quo, Mearsheimer smatra da će Rusija pokušati anektirati dodatni ukrajinski teritorij „ako bude imala vojne sposobnosti da to učini uz razumnu cijenu“. Dakle, na udaru bi se mogle naći još četiri oblasti - Dnjepropetrovsk, Harkov, Mikolaiv i Odesa. Ako se realizira ovaj izazovni scenarij, Rusija bi kontrolirala otprilike 43 posto teritorija Ukrajine, uglavnom Ukrajinu istočno od rijeke Dnjepar, uključujući i dio Kijeva koji se nalazi na istočnoj obali te rijeke. S druge strane, Zapad Rusiju također tretira kao egzistencijalnu prijetnju, stoga je predan ratu do pobjede i održavanju suvereniteta Ukrajine po svaku cijenu. Konkretno, cilj je poraziti rusku vojsku u Ukrajini brisanjem njezinih teritorijalnih dobitaka, ali i unazaditi rusko gospodarstvo smrtonosnim sankcijama koje su na djelu (bez učinka, op. aut.). Zapadni čelnici su u međuvremenu obznanili dodatne ciljeve koji uključuju promjenu režima u Moskvi, suđenje Putinu i drugim visokim dužnosnicima za ratne zločine te razbijanje Rusije na manje države. Zapad je također potpuno predan bezuvjetnoj pobjedi budući da bi gubitak rata imao ogromne negativne posljedice za Washington i za NATO (Europu nitko ni ne spominje). I na kraju, Ukrajina, koja je, bez sumnje, suočena s egzistencijalnom prijetnjom, s obzirom na to da ju je Rusija spremna raskomadati. Takva okrnjena država bila bi ne samo ekonomski slaba, već ne bi imala

Source

dr.sc. J. Polović: Erdoganov novi mandat: „stoljeće Turske“ na antizapadnoj platformi

Jadranka Polović — Fri, 02 Jun 2023 17:21:44 +0000

Odnosi SAD-a i Turske, povijesno su složeni i turbulentni, a Sjedinjene su Države višekratno koristile različite ubojite mehanizme „korigiranja“ turskih vanjskopolitičkih ambicija. Turska, kao granična zemlja Europe i Azije, i poveznica Zapada s islamskim svijetom, ključna je članica NATO-a, time i neobično važna saveznica SAD-a. Ipak, odnosi dviju zemalja posljednjih su godina na ozbiljnoj prekretnici. Kontinuirana američka potpora Kurdima (PKK/PYD//YPG) tijekom rata u Siriji, ali i nakon poraza Islamske države, nesumnjivo je zadala smrtni udarac američko – turskom savezništvu. Odluka Turske da kupi ruski raketni obrambeni sustav S-400, 2019. rezultirala je Zakonom o zabrani isporuke zrakoplova F-35 Turskoj koji je usvojio američki Senat. Međutim, u bilateralnim odnosima Sjedinjenih Država i Turske, osobito se izručenje kontraverznog imama, islamističkog propovjednika, Fetullaha Gulena nametnulo kao politički toksično i neobično sporno pitanje. Naime, turska je vlada već u srpnju 2016. godine, samo nekoliko dana nakon propalog pokušaja vojnog prevrata (15.07.2016.), zatražila izručenje Gulena kojeg je izravno optužila za organizaciju puča u kojem je poginulo

Source

Vitomira Lončar IZRAVNO IZ KINE: Kako žive prosječni Kinezi i što ih razlikuje od zapadnjaka

Jadranka Polović — Sun, 12 Feb 2023 12:13:21 +0000

Kina je posljednjih godina nesumnjivo u fokusu međunarodne politike. Nakon 40 godina ubrzanog gospodarskog rasta podržanog od strane Zapada, Kina traži svoje mjesto u novoj strukturi međunarodnog poretka koji se oblikuje u okolnostima snažnog geopolitičkog natjecanja sa SAD-om. Napetosti u Južnom kineskom moru i Indo-Pacifiku, Tajwan, tehnološki rat, kineske vrlo restriktivne mjere tijekom pandemije, svakako su dio medijskog diskursa koji snažno utječe na formiranje stavova javnosti o Kini. Ipak, kakvi su snovi i brige prosječnog Kineza, žive li Kinezi svoj Chinesedream, boje li se složenog konteksta međunarodnih odnosa, o tome razgovaramo sa našom poznatom

Source

dr. sc. J. Polović: Ukrajinska kriza i obnova njemačkog pitanja u Europi

Jadranka Polović — Wed, 08 Feb 2023 16:17:31 +0000

Paralelno s izjavom njemačke ministrice vanjskih poslova, Annalene Baerbock, prema kojoj je Njemačka u ratu sa Rusijom, njemački kancelar Olaf Scholz, usprkos priličnom oklijevanju, pristao je poslati moćne tenkove Leopard 2 u Ukrajinu. Njegova odluka ima simbolično, ali i vrlo praktično značenje. Simbolično, Njemačka je time u očima zapadne javnosti konačno oslobođena krivnje za II. Svjetski rat, time i vlastite ustavne stege pod kojom je djelovala od završetka rata. Naime, Njemačka je nakon 1945. bila u potpunosti razoružana i demilitarizirana te podijeljena na četiri okupacijske zone. Bundeswehr je službeno uspostavljen tek 1955. godine kada je Zapadna Njemačka postala članica NATO saveza, uz ogromno protivljenje samih Nijemaca koji su prosvjedovali protiv Adenauerove odluke o ponovnom uvođenju vojske. Ipak, tijekom hladnog rata, Njemačka je sa svojim vojnim snagama, s gotovo 500 tisuća stalnih vojnika bila temelj NATO-ove konvencionalne obrane Zapadne Europe. Međutim, bilo kakve ideje o raspoređivanju njemačkih postrojbi u

Source

dr. sc. J. Polović: Likvidacija Darie Dugine. Dobrodošli u krvavu europsku jesen!

Jadranka Polović — Thu, 25 Aug 2022 15:23:10 +0000

Iako je Dugin podržao "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, česte su bile uvrede na račun Putinovog kruga savjetnika. U svojim posljednjim objavama na Telegramu i blogu od 20. kolovoza, neposredno prije smrti svoje kćeri, Dugin navodi da je trenutni "status quo" nemoguće zadržati, smatra da Putinova vlada može trajati „najduže šest mjeseci“ nakon čega će Rusija proći kroz „apokaliptičnu transformaciju“. Duginove izjave graniče s pozivom na smjenu režima, a u postu objavljenom na blogu istoga dana najavljuje povratak carske Rusije „potpunu obnovu naše mesijanske buduće sudbine...“ Postavljajući maksimalističke ciljeve ovladavanja cijelom Ukrajinom, te stvaranja Istočnoslavenske unije koja bi ujedinila Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju, kontraverzni ruski ideolog, filozof i intelektualac zbog svojih je ideja postao idealna meta bombaškog napada u kojem je stradala njegova kćer. Naime, njegova euroazijska doktrina i vizija multipolarnog modela međunarodnih odnosa implicira sasvim novu geopolitičku orijentaciju Rusije koja je napokon postala temelj Putinove strategije prema postsovjetskom prostoru. Iako se ukrajinski sukob u zapadnom diskursu često naziva "Putinovim ratom", treba naglasiti da su naznake nezadovoljstva Kremlja proširenjem NATO-a bile vidljive još 1990-ih tijekom mandata Borisa Jelcina. Ali se tek Putinovim dolaskom na vlast počela realizirati vizija Rusije kao utjecajne svjetske sile u međunarodnim odnosima. Obnovljena euroazijska geopolitička škola pod vodstvom Aleksandra Dugina afirmirala je euroazijstvo kao novi geopolitički pristup koji suvremenoj Rusiji osigurava teorijski temelj za reintegraciju postsovjetskog prostora. Prema Putinu „raspad SSSR-a najveća je geopolitička katastrofa 20. stoljeća“, stoga je ispravljanje te katastrofe danas u središtu nove

Source