Razdjelnici topline ponovno u fokusu zbog novog pravilnika

31.10.2025.

20:58

Autor: A.D.H./Potrošački kod/HRT

Razdjelnik
Razdjelnik
Foto: Jurica Galoic / Pixsell

Trinaest godina nakon što su uvedeni u više od 100 tisuća stanova diljem Hrvatske, razdjelnici topline opet su u fokusu javnosti, i to zbog novog pravilnika. Je li ugradnja razdjelnika bila opravdana ili nije, sporno je pitanje o kojem se i danas vode polemike.

Ivica Džeba, profesor emeritus s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je u emisiji "Potrošački kod" kako razdjelnici nisu mjerni instrumenti.


- Oni ne mogu mjeriti koliko ste vi potrošili toplinske energije. Jedini podatak o stvarnoj potrošnji toplinske energije je onaj na ulazu u zgradu, u toplinskoj podstanici, koji se onda uz pomoć razdjelnika dijeli na krajnje korisnike, pojašnjava.


- Oni formiraju određene impulse na temelju temperature radijatora i zraka ispred samog razdjelnika, ali ne prepoznaju kakav je radijator iza njihovih leđa, odnosno na što su priključeni. To se još mora iskorigirati s dodatnim koeficijentima, vezano uz snagu i oblik radijatora. Tek takav broj impulsa ulazi u konačnu raspodjelu, kazao je.

- Gleda se koliko ste vi impulsa potrošili na svom radijatoru, u odnosu na ukupni broj impulsa u zgradi, kazao je Džeba.


Džeba: Oni koji imaju ispravne razdjelnike plaćaju i za oni koji imaju neispravne


Pojašnjava i da, ako se dio razdjelnika pokvare, počinje preraspodjela.


- Oni koji imaju ispravne plaćaju i za one koji imaju neispravne. To je jedno od velikih pitanja – kako to kontrolirati, naglasio je.

Tvrdi i da je građanima 2013. godine, kad su se razdjelnici uvodili kao obaveza za ugradnju, prešućen potpuni sadržaj europske direktive.


- Ja sam išao pogledati što u njoj piše. Pisalo je da se moraju ugrađivati, osim ako se dokaže da su troškovno neisplativi. Tada sam uputio upit Ministarstvu gospodarstva, a oni su odgovorili da nisu proveli studiju isplativosti jer to rade samo one zemlje koje žele dokazati da razdjelnici nisu isplativi, tvrdi.


Što se tiče novih pravilnika, kaže kako oni još nisu stupili na snagu.


- Možemo samo govoriti ono što je vidljivo iz njihovih prijedloga, kazao je.


Naknade


- Za razliku od ranijih pravilnika, uveli su naknade za poticanje energetske učinkovitosti, i to samo za one koji ne ugrađuju razdjelnike, za razliku od onih prethodnih kazni, ova se naknada naplaćuje svaki mjesec. Ta naknada otprilike iznosi dvostruka prosječna potrošnja toplinske energije po kvadratnom metru, što nije zanemarivo, kazao je.


- Ako je stan 60 kvadrata, za sad stoji da je 50 centi ta naknada po metru kvadratnom, to znači da je to 30 eura samo ta naknada, kazao je.


- Ako netko uvodi naknadu, onda bi to trebalo biti iz razloga što netko troši previše toplinske energije, kazao je.


- Troše i oni koji imaju razdjelnike, i kod njih se mogu pojaviti računi u trostrukoj prosječnoj potrošnji, a oni ne plaćaju ništa, to je nepravda, smatra.


- Bez obzira na to što ona ima naziv naknada, to je po meni kazna, kazao je.


Upozorio je da bi uvođenje i primjena razdjelnika topline mogla izazvati niz problema u praksi, osobito u zgradama s praznim stanovima.


– Očekujem određeni kaos jer znat ćemo gdje su ugrađeni razdjelnici, no, sve što nakon toga slijedi teško će se moći kontrolirati, rekao je.


Istaknuo je kako vlasnici nisu dužni pustiti u stan ni inspektora ni predstavnika suvlasnika, što dodatno otežava nadzor.


- Kako onda utvrditi, primjerice, je li netko skinuo cijeli radijator zajedno s razdjelnikom? U tom slučaju razdjelnik tehnički radi, ali ne bilježi nikakve impulse, pojasnio je Džeba.


Odgovor Ministarstva gospodarstva


Iz Ministarstva gospodarstva, koje je odgovorno za pravilnik, nisu se odazvali našem pozivu da ga objasne. 


Poručuju da je ugradnja uređaja za obračun toplinske energije predviđena ondje gdje je to tehnički izvedivo i troškovno učinkovito.


- Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju i Pravilnik o tehničkim zahtjevima za ugradnju uređaja za obračun troškova toplinske energije donose jasniji i cjelovitiji okvir za raspodjelu i obračun troškova toplinske energije, kao i tehničke uvjete koje zgrade moraju ispuniti kako bi ugradnja razdjelnika ili kalorimetara bila učinkovita. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za ugradnju uređaja za obračun troškova toplinske energije je prvi tehnički pravilnik iz područja toplinarstva i prvi put jasno propisuje i tehničke zahtjeve za sustave grijanja, čime se nastoje izbjeći situacije u kojima razdjelnici ne daju realne rezultate ili stvaraju nezadovoljstvo korisnika. Pravilnici ne propisuju prisilnu ugradnju razdjelnika u zgradama, nego propisuju povećanje energetske učinkovitosti u zgradi i pošteniju raspodjelu troškova grijanja među korisnicima. Uz to, novi Pravilnik o tehničkim zahtjevima za ugradnju uređaja za obračun troškova toplinske energije po prvi puta jasno definira tehničke preduvjete koje zgrada mora zadovoljiti prije ugradnje, kako bi se izbjegle situacije iz prošlog razdoblja kada su razdjelnici ugrađivani u tehnički neusklađene sustave, što je dovodilo do netočnih očitanja i nezadovoljstva korisnika, izvijestili su iz ministarstva.

Bez fasade, bez energetske obnove, razdjelnici su samo jedna stavka, jedna mjera i zato na njih treba gledati pozitivno, ali i poticati javnost te suvlasnike u zgradama da počnu s energetskom obnovom, kažu u Udruzi predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba.


- Najprije moramo shvatiti da razdjelnik nije jedina stavka u energetskoj učinkovitosti zgrade. Tu je važan prozor i energetska ovojnica zgrade. Kad gledamo to integralno, onda možemo očekivati pune rezultate, kazao je Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba.


- Razdjelnici su relativno uspješni, ovisi o niz elemenata. Oni stanovi koji imaju tri hladna zida imat će manje učinkovite razdjelnike, kazao je i dodao kako ne možemo univerzalno govoriti o učinkovitosti.


- Država donosi propise, to je prvi korak što institucije rade. A drugi korak je na nama vlasnicima stanova kao suvlasnicima. Mi donosimo odluku hoćemo li ugraditi nove prozore ili ćemo i dalje imati propuh i bacati energiju kroz šuplje prozore. Treća stvar – suvlasnička zajednica donosi odluku hoće li staviti ovojnicu ili neće. Naravno, to nije jednostavno i jeftino, kazao je.


"Razdjelnik ima dva cilja"


- Razdjelnik ima dva cilja – prvi cilj je racionalizirati potrošnju toplinske energije na vlastitom radijatoru, trošiti onoliko koliko treba. I druga važna stvar je pravedna raspodjela i obračun potrošnje toplinske energije, kazao je.


- Oni koji ne troše puno nije konkretno da plaćaju na jednak način kao i oni koji troše energiju i potrebna im je veća temperatura te je više ima, zaključio je.


Struka podijeljena


I struka je podijeljena u vezi s funkcionalnošću razdjelnika. 


Jedni se pozivaju na europsku direktivu koja nas obvezuje na ugradnju, a drugi govore da se razdjelnici mogu uvesti samo ako se dokaže njihova isplativost. U studiji, koja je provedena navodi se da razdjelnik ne utječe na potrošnju energije u stanu, nego onaj koji u njemu boravi.


- Razdjelnici su u potpunosti ispunili svoju svrhu, a to je s jedne strane smanjenje potrošnje energije, ali i plaćanje prema potrošenoj energiji, kazao je Daniel Srb, stručnjak za energetiku.


- Ono što se kod nas dogodilo je da računi ne prate način ponašanja samih korisnika jer postoje određene modifikacije u formulama. Neki podaci nisu često javno dostupni, a to je da je u mnogim zgradama, potrošnja energije nakon razdjelnika, pala za 50 posto, istaknuo je.


- Zbog različitih tarifnih modela, građani ne osjete to u jednakoj mjeri kroz plaćanje računa, i to bi trebalo mijenjati naglasio je Srb.


- Da svi uzmu u zgradi razdjelnik, to bi imalo učinka, međutim, čim ga netko ne uzme, to više nema funkciju, naglasio je Igor Grozdanić, stručnjak za energetiku.


Registrirano pet tvrtki


Prije deset godina ugradnjom razdjelnika bavilo se više od 60 tvrtki. Danas ih je registrirano pet. 


Osim ugradnje, njihov je posao očitanje razdjelnika.


Uz to, svakih deset godina mijenjaju se uređaji jer zamjena samo baterije često nije moguća. Zamjena stoji između 20 i 25 eura po uređaju. Distributeri razdjelnika ističu da sve rade prema zakonu, pozdravljaju novi pravilnik.


Direktor tvrtke za ugradnju razdjelnika Julijan Šalić je novim pravilnicima definirano da korisnici moraju imati uvod, odnosno praćenje potrošnje.


- Mi pozdravljamo i novi zakon i nove pravilnike jer nakon što će se definirati konkretne stvari i prava i obveze potrošača, ali i naš ugrađivača, kazao je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!