Otrežnjenje nakon povijesnog rasta - cijena zlata pala više od 6 posto

Samo u posljednja dva mjeseca cijene su porasle za 25 posto, potaknute rastućim američkim državnim dugom i ostalim političkim i ekonomskim neizvjesnostima u svijetu.

Kina je najveći potrošač zlata na svijetu. Kupuje ga kao poluge za državne zlatne rezerve. U Indiji, drugom najvećem svjetskom potrošaču, zlato se pak najviše kupuje kao nakit, za svečane prigode i kao dar mladenkama za vjenčanje. Zbog rekordno visokih cijena, indijski trgovci primjećuju da više od 50 posto kupaca zamjenjuje stari nakit za novi.

- Potražnja za zlatnim nakitom u Indiji, prema našim podacima, pala je za oko 40 posto. Istodobno, potražnja za srebrom je porasla. Glavni razlog je taj što ljudi odgađaju kupnju zlata i umjesto njega kupuju srebro, kaže Deepak Bhai Choksi, potpredsjednik indijskog udruženja zlatara.

Smanjenje indijske potražnje nije jedini razlog snižavanja cijena zlata na tržištu. Na pad vrijednosti utječe i rast dolara, te svako, makar i privremeno smirivanje trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. S druge strane, rast cijene zlata u ovoj je godini bio veći nego ikad u povijesti. Nadmašio je i onaj u razdoblju nakon napada al-Kaide 11. rujna na SAD, financijske krize 2008. i pandemije COVID-a.

- Događa se pomama za zlatom i srebrom, i u fizičkom i u investicijskom smislu. Diljem svijeta vlada zabrinutost za stabilnost valuta, ljudi se boje inflacije i zato žele kupiti nešto što neće izgubiti vrijednost, a to je zlato i srebro, rekao je Bill McMillan, šef investicijskog odjela u IDX Advisors.

Na rast cijene zlata osvrnula se i čelnica Međunarodnog monetarnog fonda govoreći o stanju svjetskog gospodarstva.

- Ukratko, stanje svjetskog gospodarstva bolje je nego što smo prognozirali, ali lošije nego što nam je potrebno. Nesigurnosti su sve veće i veće. A uz to raste i cijena zlata, kazala je Kristalina Georgieva, glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda.

Hoće li cijene zlata u budućnosti rasti ili padati, nezahvalno je predviđati. Baš kao što su nepredvidivi ratni sukobi, inflacija, pandemije i političke odluke svjetskih čelnika.