Francuska u najvećoj institucionalnoj krizi od osnivanja Pete Republike

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je zadužio svoga odlazećeg premijera, koji je dao ostavku ranije tijekom dana, da održi posljednje pregovore s drugim političkim strankama kako bi se pokušao pronaći izlazak iz krize.

Sebastien Lecornu i njegova vlada podnijeli su ostavku samo nekoliko sati nakon predstavljanja članova kabineta, što ovu administraciju čini najkraćom u modernoj francuskoj povijesti, dodatno produbljujući političku krizu u zemlji.

Nije odmah bilo jasno kakav bi trebao biti Lecornuov zadatak. Francuski ustav dopušta Macronu da ponovno imenuje Lecornua kao premijera, ako on to želi.

Macron je Lecornuu dao 48 sati.

- Predsjednik je povjerio gospodinu Sebastienu Lecornuu, odlazećem premijeru zaduženom za tekuća pitanja, odgovornost da održi posljednje pregovore do srijede navečer da bi se definirao plan djelovanja i stabilnosti za zemlju, priopćila je Elizejska palača.

Stranke traže prijevremene izbore, neki pozivaju Macrona na ostavku

Mathilde Panot iz Nepokorene Francuske rekla je: 

- Lecornu daje ostavku. Tri premijera poražena u manje od godinu dana. Odbrojavanje je počelo. Macron mora otići.

Predsjednik Macron prihvatio je ostavku, još se ne zna što će se dogoditi u parlamentu, ide li se u sastavljanje nove vlade ili na nove izbore? No jedno je sigurno, Francuska je ušla u još veću krizu - gospodarstvo bilježi pad, deficit raste u nebo, građani su nezadovoljni, cijene rastu, a zima kuca na vrata. Oporba spremna na sve promjene, uključujući izbore za novog predsjednika.

- Ova je farsa napokon gotova, nije dugo trajala. Jer Francuzima je stvarno dosta. A predsjednik Macron svojim ishitrenim i lošim potezima samo čini još veću štetu Francuzima koji ionako imaju previše problema, ustvrdila je Marine Le Pen, čelnica Nacionalnog okupljanja.

- Kako bismo odgovorili na ovu novu krizu trebamo prepoznati pravi uzrok, a to je predsjednik Macron. Njegov legitimitet upitan je i dvojben, jer ovo što on čini nema veze s demokracijom. Mislim da je došlo vrijeme za njegov opoziv, kazao je Jean-Luc Melenchon, čelnik Nepokorene Francuske.

Lecornu, peti premijer u dvije godine

Iako još nije ni počeo sa svojim gospodarskim programom, premijer je pao baš zbog njega.

Lecornu, peti premijer u mandatu predsjednika Emmanuela Macrona u manje od dvije godine trebao je preuzeti dužnost usred nacionalnih prosvjeda organiziranih pod nazivom "Blokirajmo sve" i dva dana nakon što je podijeljena Nacionalna skupština glasala za smjenu vlade njegova prethodnika Francoisa Bayroua zbog neslaganja u pogledu smanjenja proračuna.

Elizejska palača je u nedjelju priopćila kako je ministrom financija u Lecoruovoj vladi trebao biti imenovan Roland Lescure, koji je blizak saveznik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Bivši ministar financija Bruno Le Maire trebao je biti ministar obrane.

Nekoliko ključnih ministara trebalo je zadržati je svoje pozicije, uključujući i Jean-Noela Barrota na mjestu ministra vanjskih poslova, Brune Retailleau na mjestu ministra unutrašnjih poslova i Gerald Darmanina na mjestu ministra pravosuđa.

Francuska je rijetko imala ovako duboke političke krize od stvaranja Pete Republike 1958., trenutnog sustava vlasti.

Ustav iz 1958. je dizajniran kako bi se osigurala stabilna vlada tako što se stvorio moćan i veoma centraliziran položaj predsjednika koji ima čvrstu većinu u parlamentu i kako bi se izbjegla razdoblja nestabilnosti poput onih neposredno prije i nakon Drugog svjetskog rata.

Umjesto toga, Macron, koji je u svom usponu na vlast 2017. preoblikovao politički krajolik, ima poteškoća s rascjepkanim parlamentom u kojem centar više ne održava ravnotežu, već prednjače ekstremna desnica i ljevica.

Koalicije i pronalazak konsenzusa nisu česti u francuskoj politici.

Nagli pad dionica Francuske i eura

Pariški burzovni indeks CAC 40 je pao za dva posto te je na putu prema najvećem padu u jednom danu od kolovoza nakon što je Lecornu podnio ostavku, što ga čini indeksom s najgorim rezultatom u Europi.

Vrijednosti dionica banaka BNP Paribas, Societe Generale i Credit Agricole pale su za između 5,7 i 7,3 posto.

Vrijednost eura se smanjila za 0,7 posto na 1,1665 američkih dolara.