Egejsko more
Egejsko more | |
|---|---|
Satelitska fotografija Egejskog mora
| |
| Lokacija | jugoistočna Europa i jugozapadna Azija |
| Koordinate | 39°N 25°E / 39°N 25°E |
| Vrsta | rubno more |
| Granična mora | Sredozemno more, Mramorno more |
| Površina | 214 000 km² |
| Zapremina | 74 900 km³ |
| Prosječna dubina | 350 m |
| Najveća dubina | 3543 m |
| Najveća širina | 300 km |
| Najveća duljina | 610 km |
| Širi sliv | sredozemni |
| Glavni pritoci | Aliakmon, Arda, Marica, Mesta, Penej, Struma, Vardar |
| Temperatura | 16 – 26 °C |
| Salinitet | 38 – 39,9 ‰ |
| Otoci | 1415 |
| Obalne države | |

Egejsko more (grčki: Αιγαίον Πέλαγος, turski: Ege denizi; arhaično: Bijelo more) je jedno od mora većeg Sredozemnog mora između Evrope i Azije.
Egejsko more fizički je zapravo 400 km širok i do 600 km dug zaljev, koji je na sjeveru i zapadu omeđen Balkanskim poluotokom, na istoku Malom Azijom, a na zapadu Peloponezom. Na sjeveroistoku je preko morskog tjesnaca Dardaneli spojeno s Mramornim morem, na jugu ga omeđuju Kreta i arhipelag Dodekanez. Korintski kanal ga povezuje s Korintskim zaljevom i preko njega s Jonskim morem.
Površina Egejskoga mora iznosi oko 179.000 km², najveća dubina je 2591 m. Salinitet iznosi od 25 do 39‰.
Iz historijskih razloga su se dijelovi Egejskog mora nazivali posebnim »morima«: sjeveroistočni dio Egejskoga mora pred trakijskom obalom, između Halkidike i poluotoka Galipolje, je Trakijsko more; jugozapadni dio između Peloponeza i Kiklada je Mirtojsko more, južni dio sjeverno od Krete je Kretsko more.
Ime je dobilo po Egeju, liku iz grčke mitologije.
U Egejskem moru je približno 3000 otoka, koji su razvrstani u sedam skupina:
- sjevernoegejska skupina otoka u Trakijskom moru
- zapadnoegejska skupina
- Sjeverni Sporadi
- Kikladi
- Saronski otoci
- Dodekanez
- Kreta
- Ostali projekti
| U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi: Egejsko more |
- Egejsko i Jonsko more – naziv www.grcki.com