1263.
Izgled
(Preusmjereno sa stranice 1263)
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1230-e |
1240-e |
1250-e |
1260-e
| 1270-e
| 1280-e
| 1290-e
| >
<< |
< |
1259. |
1260. |
1261. |
1262. |
1263..
| 1264.
| 1265.
| 1266.
| 1267.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1263.. (MCCLXIII) |
| Ab urbe condita | 2016. |
| Islamski | 661–662. |
| Iranski | 641–642. |
| Hebrejski | 5023–5024. |
| Bizantski | 6771–6772. |
| Koptski | 979–980. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1318–1319. |
| • Shaka Samvat | 1185–1186. |
| • Kali Yuga | 4364–4365. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3899–3900. |
| • 60 godina | Yin Voda Svinja (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11263. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1263 (MCCLXIII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru (1. januar/siječnja).
- januar - Berke-Hulaguov rat: Nogaj je porazio Hulagua na rijeci Terek, sjeverno od Kavkaza.
- Berke, vladar Zlatne Horde, ulazi u savez sa istovernikom Baybarsom, mamelučkim vladarem Egipta.
- 13. 2.? - Albert Veliki je oslobođen dužnosti biskupa Regensburga kako bi propovedao krstaški pohod (→ Osmi križarski rat).
- februar? - Egipatski sultan Bajbars je opljačkao Nazaret.
- mart - Umro je trapezuntski car Manojlo I Veliki Komnin, nasleđuje ga sin Andronik II (do 1266).
- 4. 4. - Egipatski sultan Bajbars je napadao Akru.
- 23. 4. - Posvećena je druga katedrala sv. Stefana u Beču, takođe romanička (uklonjena 1430, pošto je oko nje građena veća, gotička, crkva).
- proleće - Bajbars je zauzeo zamak Al-Karak.
- proleće? - Pomorska Bitka kod Settepozzija (Speces u Argolidskom zalivu): mletačka flota je porazila đenovsku.
- april - Simon de Montfort, 6. erl od Leicestera se vratio u Englesku, početkom maja okuplja pobunjeničke barone u Oxfordu.
- 7. 6. - Grof Bonifacije Savojski je poginuo u Torinu, nasleđuje ga stric Petar II (do 1268).
- jul? - Karlo I Anžujski je nakon dugih pregovora prihvatio papinu ponudu sicilijanske krune, pomoći će ga i brat, francuski kralj Luj IX. Sicilijansku krunu, koja obuhvata i jug Italije, sada drži Manfred Hohenstaufen (Karlo je osvaja 1266).
- 16. 7. - Pobunjeni baroni zauzeli London. Kralj Henry III i kraljica su u Toweru, Simon de Montfort je praktični vladar.
- Prilikom zauzeća Worcestera, baronske snage su ubile većinu Jevreja.
- 20 - 24. 7. - Barselonska disputacija, na dvoru kralja Jakova Aragonskog, između glavnog rabina Nahmanidesa i dominikanca Pabla Christijanija, pokrštenog Jevrejina, o tome da li je Isus bio mesija (→ Isus u Talmudu).
- leto - Sevastokrator Konstantin Paleolog, polubrat cara Mihaila VIII, iskrcao se iz đenovskih brodova u Monemvasiji na Peloponezu, sa turskim plaćenicima - ratuje u Lakoniji protiv ahajskog kneza i drugih franačkih gospodara. Vizantijska flota zauzima jug Lakonije i uznemirava Latine na Eubeji i Kikladima.
- 12. 9. - Litavski vladar Mindaugas je ubijen sa dvojicom sinova. U zemlji slijedi sedam godina nereda.
- 2. 10. - Škotsko-norveški rat, Bitka kod Largsa bez jasnog pobednika, norveški kralj Haakon IV se povukao na Orkneyske otoke tokom zime.
- 2. 10. - Engleski kralj i baronski predstavnici putuju u Francusku na arbitraciju kod Luja IX (on će u januaru dati za pravo kolegi kralju, što vodi Drugom baronskom ratu).
- 14. 11. - Aleksandar Nevski, veliki knez Vladimira, umro je nedaleko od Nižnjeg Novgoroda na povratku iz Zlatne horde. Njegovo poštovanje ubrzo počinje, kanonizovan je 1547.
- 16. 12. - Norveški kralj Haakon IV je umro na Orkneyskim otocima, nasleđuje ga sin Magnus VI Zakonoispravitelj (do 1280). Vodi mirniju politiku od oca, prodaće Hebride i Otok Man Škotima 1266.
- Arhiepiskop Arsenije I Sremac se povukao zbog bolesti. Nasleđuje ga Sava II, raniji humski episkop, brat kralja Uroša i sinovac Svetog Save (do 1271).
- Srpski prepis Šestodneva Jovana Egzarha.[1]
- Rat između Bugarske i Vizantije: Vizantinci su na zapadu povratili Stanimaku i Filipopolis (Asenovgrad i Plovdiv), koje je Konstantin Tih zauzeo prošle jeseni; despot Jakov Svetoslav dobija pomoć od Mađara; na istoku uzimaju Mesemvriju/Nesebar, kojeg je držao bivši bugarski car Mico Asen. Komandant Glava Tarhaniotis zauzima na obali Agatopolis, Sozopolis i Anhijal (Ahtopol, Sozopol i Pomorije). Flota zauzima Vičinu i druge luke na delti Dunava.
- Umro je vojvoda Atine Guy I de la Roche, nasleđuje ga sin Ivan I de la Roche (do 1280).
- c. Osnovan Balliol koledž, Oksford.
- Pravilo Klarisa je izmjenjeno tako da dopušta komunalno vlasništvo imovine. Dobili su ime Red sv. Klare.
- Navodno Euharistijsko čudo u Bolseni, kada je kruh počeo krvariti tijekom mise, čime je potvrđena transupstancijacija, potaklo je papu Urbana IV na uvođenje blagdana Tijelovo od sljedeće godine (Bolsenski korporal se čuva u orvijetskoj katedrali, Rafael je 1514. naslikao "Misu u Bolseni" u Rafaelovim sobama Apostolske palače u Vatikanu).
- Rekonkvista: Jaime I od Aragona osvojio Crevillent, postaje deo Kraljevine Valencije.
- Na sinodu u Arlu je potvrđena osuda učenja Joakima iz Fiorea, kao i njegovog sledbenika Gerarda od Borgo San Donnina (ove godine je uhapšen, ostatak života provodi u tamnici).
- Zabilježen je prvi pripadnik škotskog klana Campbell.
- 22. 1. - Ibn Tajmija, islamski pravnik († 1328)
- 7. 1. - Agneza Meranijska, vojvotkinja Koruške, naslednica Kranjske (* 1215)
- mart - Manojlo I Veliki Komnin, trapezuntski car
- 7. 6. - Bonifacije Savojski, grof (* 1244)
- 12. 9. - Mindaugas, litavski vladar (* ca. 1203)
- 14. 11. - Aleksandar Nevski, veliki knez Vladimira i Kijeva (* 1221)
- 16. 12. - Haakon IV, kralj Norveške (* 1204)
- 24. 12. - Hōjō Tokiyori, regent šoguna (* 1227)
- Guy I de la Roche, vojvoda Atine (* 1205)
- ↑ Istorija s. n. I, 223
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
Wikimedijina ostava sadrži medije na temu: 1263..