Od 70-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici su bili uvjereni da je T-Rex imao inteligenciju usporedivu s modernim gmazovima. No, onda se pojavila studija koja je zaljuljala svijet paleontologije. Naime, brazilska studija koja je objavljena u Journal of Comparative Neurology iz 2023., unijela je pomutnju u tradicionalno uvjerenje po pitanju kognitivnih sposobnosti T-Rexa. Neuroznanstvenica Suzana Herculano-Houzel sa Sveučilišta Vanderbilt u toj je studiji zaključila da je T-Rex bio ne samo moćan grabežljivac već i grabežljivac impresivnog uma. Ona je svoj zaključak velikim dijelom utemeljila na broju njegovih neurona, a ta je brojka u njezinom izračunu iznosila oko 3,3 milijarde neurona što je usporedivo s brojem istih u primata.
Lavina reakcija
Ovaj je smjeli zaključak izazvao pravu lavinu reakcija. Jedna je skupina znanstvenika odlučila provjeriti ove rezultate koji su bili u oštroj suprotnosti s tradicionalnim poimanjem inteligencije T-Rexa. Nova studija je objavljena u časopisu The Anatomical Record u travnju 2024. Autori te nove studije su opovrgli zaključke Herculano-Houzel te dali prednost tradicionalnom viđenju T- Rexove pameti. Svoje različite rezultate autori nove studije protumačili su nedosljednostima prethodne, a koja je u sebi imala više metodoloških propusta.
Tako je primjerice autorica Herculano-Houzel krenula od usporedbe mozga T-Rexa s mozgom ptica. No, problem je u tome što su se ptice razvile iz manjih dinosaura, pa je logičnije, smatraju oni, da je mozak T-Rexa bio sličniji gmazovima nego pticama. Ovakva postavka izazvala je lančanu reakciju jer je lubanja ptice dupkom puna mozga dok je kod gmazova situacija potpuno drugačija. Lubanja gmazova je ispunjena cerebrospinalnom tekućinom i sadržava manje moždanog tkiva. To ujedno znači da ima i manji broj neurona. Međutim, broj neurona nije sam po sebi pokazatelj inteligencije, pa tako pametna svraka ima samo 400 milijuna neurona.
Kako izmjeriti životinjsku inteligenciju?
Postavlja se pitanje kako izmjeriti inteligenciju dinosaura i uopće izumrlih životinjskih bića. Znanstvenici u tu svrhu koriste endokaste odnosno kalupe fosilnih lubanja ne bi li procijenili veličinu mozga. Kod modernih gmazova mozak zauzima oko 30 posto lubanje dok je kod sisavaca i ptica taj postotok gotovo stopostotni. Glavni autor ove nove studije Kai Caspar, njemački zoolog sa Sveučilišta Düsseldorf smatra da je T-Rex svojom inteligencijom bio ipak sličniji krokodilu. U njoj je broj neurona u T-Rexa procijenjen između 250 milijuna i 1,7 milijardi neurona, što je usporedivo prije sa suvremenim gmazovima. Tako smo napravili puni krug i vratili se na razmišljanja proizašla iz 70-ih godina 20. stoljeća.
Prema trenutačnim spoznajama krokodili slove za vrlo inteligentne životinje, i što ih više upoznajemo to je jasnije da je njihovo ponašanje vrlo složeno. Oni su brižni i zaštitnički raspoloženi roditelji, imaju međusobnu složenu komunikaciju, a koriste alate ne bi li došli do plijena. Drugim riječima pokazuju sve znakove složenog i inteligentnog ponašanja.
Herculano-Houzel krenula je očito od krive postavke što je rezultiralo izračunom većeg broja neurona i njezinim potpuno drugačijim zaključkom. No, ona sama se ne slaže s mišljenjem svojih kolega i nadodaje da je svrha znanosti potaknuti druge na istraživanja, što je ona svojim radom i učinila. Neovisno o tome tko je u pravu u analizi inteligencije u obzir treba uzeti brojne čimbenike poput ponašanja, interakcije s okolišem, socijalne inteligencije, komparativne analize i koješta drugo. Dakle integrativni pristup je najtočniji mogući prisutup. Prema svemu sudeći T-Rex možda nije bio na razini primata, no daleko od toga da je bio glup.
Piše: Sonja Kirchhoffer
