Kada govorimo o promjenama klime onda na tu temu gledamo iz ljudske perspektive i obično ne razmišljamo o drugim bićima, barem ne odmah. Meksiko se u svibnju prošle godine našao u teškoj situaciji, u kojoj su klimatske promjene počele masovno odnositi i živote drugih bića koja si sama teško mogu pomoći.
Vrućina jedan od problema
Vrućine u Meksiku su počele još sredinom ožujka 2024. Ove su vrućine kulminirale u svibnju, pa su u pojedinim gradovima izmjerene temperature od 47 stupnjeva Celzija. Vrućine i suša pogodile su divlji svijet, osobito majmune. Biolog za divlje životinje Gilberto Pozo naglašava da majmuni umiru uslijed više isprepletenih čimbenika, a među njima ističe i onaj vezan uz gubitak staništa. Na gubitak staništa utječu i požari, ali još više prekomjerno krčenje šuma što ove, kao i druge šumske životinje čini ranjivijima nego bi to bio inače slučaj.
Veterinari s knedlom u grlu
Ovaj pomor majmuna zabilježen je u južnim meksičkim državama. Masovno umiranje majmuna zabilježeno je na području države Tabasco još negdje oko 5. svibnja 2024. Tog su dana, čini se, majmuni počeli padati s drveća. U roku od samo dva tjedna život je izgubilo više od 130 urlikavaca. Pozo je izjavio iduće: “Padali su s drveća poput jabuka”. Padovi s velike visine, nekada i one od 20 metara, u najvećem broju završavaju smrću. Urlikavci spadaju u najveće majmune Novog svijeta, a žive i do 20 godina. Oni nastanjuju južni Meksiku kao i uopće područje Srednje i Južne Amerike. Obitavaju u skupinama od 10 do 15 jedinki i prilično su osjetljivi. Ime su dobili prema svom specifičnom glasanju koje se najčešće čuje ujutro i predvečer. Jedan od tamošnjih veterinara Victor Morato izjavio je da su k njima dovezeni majmuni bili u agoniji i da su osoblju pružali ruke kao da traže pomoć. Nakon toga Victor je izjavio da je imao radeći s njima cijelo vrijeme knedlu u grlu. Drugi veterinar Sergio Valenzuela je nadodao da su dovezeni majmuni bili “mršavi kao krpe”, što ide u prilog pothranjenosti. Veterinari su im davali infuziju i rashlađivali ih ledom koji su im stavljali na ruke i noge.
Ne, nisu pogodni za ljubimce
Biolog Pozo upozorio je ljude koji žele pomoći ovim životinjama da ih ne pretvaraju u kućne ljubimce jer su oni iznimno osjetljivi na razne patogene i za njih to ne bi dobro završilo. Dakle urlikavce treba nakon pružene pomoći i riješavanja krize vratiti u prirodu. Lokalno stanovništvo i veterinari pružili su pomoć majmunima i drugim životinjama, a uspostavljene su i stanice za pomoć. Ovakva situacija pogađa i druge životinje, kao i ljude. Prema dostupnim podacima tijekom toplinskog vala umrlo je više desetaka osoba.
Urlikavci su umirali od kombinacije toplinskog udara, dehidracije, pothranjenosti, ali se smatra da je mogući uzrok masovnog pomora vezan i uz pesticide. Očito krčenje šuma i upotreba pesticida uzimaju sve veći danak. Uz Tabasco, pomor majmuna pretrpjela je i druga južna meksička država Chipas u kojoj su uz urlikavce dobrim dijelom stradali majmuni pauci. Vlada je poduzele neke mjere poput praćenja divljih životinja i izlazaka na intervencije, ali nedostaju stroži propisi o zaštiti okoliša koji su nužni za spriječavanje ovakvih katastrofa.
Piše: Sonja Kirchhoffer
