Dan 12. kolovoza proglašen je Sjetskim danom slonova. Ovaj dan posvetili su slonovima kanadska redateljica dokumentarnih filmova i vatrena zagovornica očuvanja prirode Patricia Sims u suradnji sa Zakladom za reintrodukciju slonova na Tajlandu. Smisao ovog dana je u skretanju globalne pozornosti na iznimno težak položaj ovih ugroženih životinja.
Razlika između teorije i prakse
U teoriji, kažu, da gotovo sve kulture svijeta poštuju ove senzibilne i pametne životinje, no u praksi stvari izgledaju potpuno drugačije. Na listi ugroženih životinja afrički slonovi su klasificirani kao ranjivi, a azijski kao ugroženi. Tako kažu da azijska populacija slonova danas broji oko 40 000 jedinki dok je ona afrička bliža brojci od oko 400 000 slonova. To slikovito pokazuje distinkciju među terminima “ugrožen” i “ranjiv”. Međutim, stručnjaci koji poznaju stvari na terenu kažu da su ove brojke debelo precijenjene.
Vrijednost bjelokosti veća je od cijene zlata
Naš odnos prema ovim divnim stvorenjima dobro oslikava izjava Graydona Cartera, nekadašnjeg urednika Vanity Faira koji je izjavio: “Slonovima se dijelom divimo jer pokazuju ono što smatramo najboljim ljudskim osobinama: empatiju, samosvijest i socijalnu inteligenciju. Ali način na koji se odnosimo prema njima pokazuje najgore ljudsko ponašanje.” Prvi Svjetski dan slonova obilježen je 2012. godine. Slonovi su ugroženi velikim dijelom zbog krivolova – pri čemu ih se lovi ne samo zbog bjelokosti već i zbog mesa, kože i pojedinih dijelova tijela. Najveće ilegalno tržište slonova nalazi se trenutačno u Kini. Tom rastućem sramotnom tržištu pogoduje i činjenica da je cijena bjelokosti u ovom trenutku viša od zlata. Krivolovcima posao olakšava naglo povećanje ljudske populacije i s tim povezani gubitak staništa. Naime, krčenje šuma i njihovo pretvaranje u obradiva zemljišta čini slonove posebno ranjivima. Deforestacija dovodi do stvaranja izoliranih enklava zbog čega se slonovi teško razmnožavaju, a postaju laka meta krivolovcima. Azijski slonovi su do sada izgubili 30 do 40 posto svojih staništa, što je najvećim dijelom utjecalo na drastičan pad njihova broja.
Nebriga vlada za dobrobit životinja
Zapravo trgovina divljim životinjama se u kriminalnom miljeu tretira “kao pothvat s malim rizikom i visokim profitom”. Takva je situacija posljedica nebrige vlada koje se ili ne bave ovom tematikom ili se ne bave dovoljno, zbog čega se ova trgovina intenzivno odvija ispod radara. Postoje zakoni koji reguliraju trgovinu ugroženim vrstama, no zapravo se ne bave zaštitom i dobrobiti životinja. Kada bi se jako pooštrili zakoni i povećale kontrole stalo bi se na kraj ovoj užasnoj raboti. Nedostatak sluha za prirodu i divlji svijet rezultira i patnjom ovih životinja u zatočeništvu, gdje su prepuštene na milost i nemilost svojim“vlasnicima“. Azijski slonovi su velikim dijelom i žrtve turističke industrije koju pak svojim sudjelovanjem potiču i održavaju na životu brojni bogati zapadnjaci.
Što može svatko od nas napraviti?
Ovaj je dan slonova prilika da nešto napravimo za ove životinje koje su baština cijelog svijeta. U tom smislu možete, ako to želite, podržati neku od organizacija koje pružaju utočište ovim veličanstvenim životinjama, poput Utočišta za slonove Reteti u Keniji koje spašava malene slonove, a nakon što ih “osovi na noge” vraća ih u prirodu. Možete i potpisati neku od peticija u ime dobrobiti ovih životinja. Ako ste avanturistički nastrojeni mogli biste razmisliti i o volontiranju u jednom od etičkih utočišta za slonove u Africi i Aziji. Mogućnosti su brojne, no dovoljno je nekada i proširiti glas jer ove životinje mogu preživjeti samo uz našu veću svjesnost i brigu.
Piše: Sonja Kirchhoffer
