Godine 1963. u američkom gradu Oaklandu rođena je Stranka Crnih pantera. Nastala je kao odgovor na sustavnu diskriminaciju Afroamerikanaca, napose nemilosrdnu represiju policijskog aparata prema njima – osnivači Huey P. Newton i Bobby Seale bili su dijelom širega crnačkog pokreta objedinjenog pod geslom “Black Power”. Program stranke, objavljen 1967. pod geslom “What We Want Now”, između ostalog je zahtijevao slobodu za crnce i samostalno odlučivanje o sudbini njihove zajednice, jednaku zaposlenost svih ljudi, kvalitetno obrazovanje i preispitivanje presuda crncima koje je osudila bjelačka porota.
Zastrašivanje pristaša
Nije se radilo o pukoj listi želja – članovi stranke odmah su krenuli u akciju. Newton je u kratkom vremenu organizirao naoružane odrede, čiji zadatak je bio patrolirati po getu te zaustavljati eventualne izljeve policijske brutalnosti. Predstavljale su neku vrstu narodne policije. Isprva, vlasti nisu pokušavale zaustaviti Crne pantere, smatrajući ih tek šačicom radikala bez stvarne moći. No, do konca 1969. godine, stranka je proširila djelatnost na stotinjak američkih gradova te brojila više od petnaest tisuća članova. Širenje izvan granica geta bilo je znak za uzbunu, a odgovor vlasti bio je brz i surov.
Kako bi osujetile organizaciju koju je direktor FBI-a J. Edgar Hoover opisao kao “najveću prijetnju unutrašnjoj sigurnosti zemlje”, vlasti su donijele zakon koji je nošenje napunjenog oružja u javnosti stavio izvan zakona. Seale, koji je sa skupinom pristaša prosvjedovao protiv tog zakona, naglašavajući da isti krši drugi amandman američkog Ustava, završio je u zatvoru. Bio je to, međutim, tek početak državne represije. Zastrašivanje pristaša stranke postalo je svakodnevica: upadali su im u domove, neopravdano ih zaustavljali u prometu… Jedan takav incident rezultirao je tragedijom.
Na današnji dan, 28. listopada 1967. godine, policajac John Frey zaustavio je vozilo stranačkog osnivača i vođe Hueya Newtona, protiv kojeg je već bilo podignuto nekoliko neutemeljenih optužnica za pronevjeru i slične krimene. Što se točno dogodilo toga kobnog petka, nikada nije do kraja rasvijetljeno, no zna se da je došlo do fizičkog sukoba, koji je rezultirao Freyevom smrću.
Prema svjedočenju njegovog kolege Herberta Heanesa, Newton je Freya ustrijelio iz njegova službenog pištolja, dok su se hrvali. Sudac ga je proglasio krivim za ubojstvo iz nehaja i “odrapio” mu petnaest godina robije, čime je pokret ostao bez jedne od svojih glava. Vjerujući da je njihovom vođi podmetnuto, istaknuti član stranke Eldridge Cleaver pokreće kampanju “Free Huey!”, koju je podržala radikalna američka ljevica. Newton je iza rešetaka proveo tri godine – na slobodu je pušten kad je sposobni odvjetnik uspio oboriti presudu u žalbenom procesu.
Piše: Lucija Kapural
