Arheologija nam omogućuje uvid u kulturu, običaje, vjerovanja i svakodnevni život davno minulih civilizacija. Ponekad, otkrića ove znanosti uistinu su intrigantna. Evo nekoliko primjera, ostvarenih u novije vrijeme!
Mali Pompeji: Zakopano ispod pepela
Na obali rijeke Rhône, na jugoistoku Francuske, arheolozi su prije četiri godine otkrili vrijedno nalazište, koje su entuzijastično nazvali “mali Pompeji”. Riječ je o sjajno očuvanim ostacima čitave četvrti drevna rimskog grada, što ovo čini jednim od najznačajnijih arheoloških otkrića u zadnjih pedesetak godina. Iskopane su rimske vile i javne zgrade, a brojni predmeti se još uvijek nalaze ondje gdje su ih, bježeći pred vatrenom stihijom, ostavili stanovnici.
Naime, grad koji je bio nastanjen tri stotine godina napušten je zbog niza požara. “Požari koji su zaredali jedan za drugim zaslužni su za konzerviranje nalazišta koje je, poput Pompeja, bilo zakopano ispod pepela”, objasnio je voditelj iskapanja Benjamin Clement.
Osobito zanimljiva je vila nazvana “Kućom bakanalija”, s mozaikom koji prikazuje procesiju štovateljica Bakha, rimskog boga vina (Grci su ga zvali Dionizom). Kako su u njoj nađene mramorne pločice i sustav opskrbe vodom, pretpostavlja se da je pripadala bogatom trgovcu.
Inače, nalazište je smješteno u predgrađu Viennea, grada južno od Lyona. Za vladavine Julija Cezara, bilo je to jedno od vodećih urbanih središta, poznato po monumentalnom hramu i kazalištu.
Roboti kao arheolozi
Uz pomoć minijaturnih robota, opremljenih dvjema kamerama, arheolozi su u srednjem Peruu otkrili podzemne galerije, grobnice i brojne glinene posude drevne civilizacije Chavin, koja je svoj vrhunac doživjela između 1300. i 550. godine prije Krista. Riječ je o jednom od najznačajnijih arheoloških pronalazaka u regiji, budući da se o civilizaciji nazvanoj po svome važnom središtu, Chavin de Huantaru, malo zna.
Narod Chavina izgradio je veličanstvene hramove, bavio se izradom finih tkanina te njegovao vjersku umjetnost osebujnog stila. Riječ je o prvoj peruanskoj civilizaciji koja je izrađivala predmete od plemenitih metala, poput zlata i srebra, te od kože. Ujedno su prvi narod koji je ujedinio ravničarsko priobalno područje zemlje s Andama u zaleđu.
Nakon pada Chavina, ondje su se razvile druge kulture, primjerice Chimu. U razdoblju prije carstva Inka (1400. – 1532.) u Peruu su, uz spomenute narode Chavin i Chimu, obitavali pripadnici naroda Caral i Wari. Chavin de Huantar je od 1985. godine na popisu svjetske UNESCO-ove kulturne baštine.
Mumija u kontejneru
Chan Chan, najveći grad iz pretkolumbovog doba u Južnoj Americi, izgrađen je oko 850. godine, za vrijeme moćna i tehnološki naprednog kraljevstva Chimú. Kao takav, arheolozima već stoljećima pruža pregršt vrijednih otkrića. Ono najrecentnije nije se, međutim, dogodilo na nekom od tamošnjih brojnih nalazišta – poprište radnje bio je kontejner za smeće!
Uobičajeni jutarnji odlazak na posao za dvojicu smetlara iz toga peruanskoga grada pretvorio se u avanturu života. Jedan od njih je primijetio kako iz kontejnera viri nekakav sivkast predmet koji ga je podsjetio na ljudsku ruku. Znatiželjni čovjek zavirio je unutra te od šoka umalo pao na stražnjicu: ondje, pred njegovim širom raširenim očima, nalazila se prava pravcata mumija!
Arheolozi su otkrili da datira iz vremena prije Inka, ali ne i kako je završila u smeću. Prema najpopularnijoj teoriji, mumiju je netko ukrao s izvorna ukopnog mjesta te na ovaj način pokušao prokrijumčariti u inozemstvo, u čemu ga je spriječila znatiželja komunalnog djelatnika.
Brodska olupina stara četiri stoljeća
Pretražujući portugalsku obalu, arheolozi su u ljeto 2019. godine, na dubini od dvanaest metara, pronašli četiri stotine godina staru brodsku olupinu. “Ovo je otkriće desetljeća!”, komentirao je voditelj projekta Jorge Freire, dodajući kako je brod po svoj perilici potonuo u blizini Lisabona, kad se natovaren začinima vraćao iz Indije.
Osim različitih vrsta začina, ronioci su unutar olupine pronašli devet bakrenih topova s urezanim portugalskim grbom, kinesku keramiku te školjke kaurija, vrstu valute kojom se trgovalo robovima tijekom kolonijalne ere. Olupina broda, baš kao i njen sadržaj, vrlo su dobro sačuvani te pružaju idealan materijal za daljnje analize.
Arheolozi vjeruju da je brod potonuo između 1575. i 1625. godine, u vrijeme kad je portugalska trgovina začinima bila na vrhuncu. Ovo nije prva takva olupina pronađena na području. Godine 1994., portugalski brod “Our Lady of the Martyrs” otkriven je u blizini tvrđave São Julião da Barra, vojnog kompleksa kod Cascaisa.
Piše: Lucija Kapural
