Ptice, kralježnjaci čijoj obitelji pripada preko devet tisuća vrsta, nastanile su sva staništa Zemlje, od krajnjih polova, preko pustinja i morske pučine. Za vas smo odabrali niz zabavnih primjera o ulogama koje su odigrale kroz povijest!
1. Smatra se da su se ptice razvile iz gmazolikih predaka, vjerojatno manjih dinosaura koji su se zadržavali na drveću i hranili kukcima. Najbolji primjer jest fosilna ptica Archaeopteryx litographica iz razdoblja jure, pronađena u Njemačkoj u devetnaestom stoljeću. Analiza je pokazala da su ostaci stari preko 150 milijuna godina.
2. Prema Darwinovoj teoriji evolucije, govor ljudskih predaka nastao je iz oponašanja zvukova ptica. Znanstvenici s prestižna američkog sveučilišta MIT prije nekoliko godina su iznijeli pregršt dokaza za tu tezu.
3. U Prvome svjetskom ratu pojavilo se novo oružje koje je sijalo smrt na moru – podmornica. Kako radar još nije bio izumljen, engleski operativci su došli na maštovitu ideju: odlučili su dresirati galebova da traže neprijateljske podmornice. Pernati špijuni imali bi zadatak locirati periskop, sletjeti na njega te ga onesposobiti na način da na njemu obave veliku nuždu. To bi posadu podmornice natjeralo da izroni na površinu i očisti izmet, nakon čega bi bili vidljivi okolnim brodovima. Zamisao se pokazala kao fijasko. Ptice su, istinabog, naučile slijetati na model podmornice, na koji su dreseri svakodnevno stavljali krušne mrvice no, kad su napokon poslane na more, njihova želja da se odmore na periskopima neprijateljskih podmornica iznenada je splasnula. Tko zna, možda to ima neke veze s činjenicom da na njima nije bilo hrane.
4. Probavne smetnje u srednjem su se vijeku “liječile” na osebujan način: trbuh bolesnika bi se temeljito namazao krvlju svježe zaklane ptice, po mogućnosti goluba.
5. George Washington, Thomas Jefferson, James Madison, Abraham Lincoln, Ulysses S. Grant, Theodore Roosevelt, Woodrow Wilson, Dwight Eisenhower, John F. Kennedy i Lyndon Johnson samo su neki od američkih predsjednika koji su kao kućne ljubimce odabrali ptice. Nijedna od njih nije bila sjena papige Polly, pernate prijateljice Andrewa Jacksona (1767. – 1845.). Sedmi američki predsjednik i osnivač Demokratske stranke ovu je inteligentnu životinjicu naučio stotinama riječi, od kojih su većina bile – psovke!
6. Jedini rat u povijesti u kojem jedna od sukobljenih strana nisu bili ljudi odigrao se 1932. u Australiji. Te godine, rast populacije emua izmaknuo je kontroli: dvadesetak tisuća dugonogih ptičurina bezglavo je trčalo naokolo, uništavajući poljoprivredne nasade i obavljajući nuždu ljudima u dvorišta. Pod pritiskom ratara, koji su se žalili na golemu štetu, australska vlada je u studenom službeno proglasila rat bezobzirnim pticama trkačicama. Operacijom je zapovijedao bojnik Meredith, čovjek s brojnim odlikovanjima: on i njegovi ljudi su, naoružani puškama i bijesom prema pernatim gadovima, krenuli u sedmodnevni pohod. Premda je njihove metke “popilo” dvije i pol tisuće emua, ptice su iz sukoba izišle kao pobjednice. Meredith je poraz svojih trupa pravdao otpornošću neprijatelja. “Da imamo postrojbu s barem dijelom izdržljivosti koju posjeduju ove ptice, mogli bismo se suočiti s bilo kojom vojskom svijeta. Imali smo osjećaj da ne gađamo ptice nego tenkove”, kukao je poraženi.
7. Prvi iz serijala romana o tajnom agentu 007, “Casino Royale”, Ian Fleming počeo je pisati na Jamajci. U pauzama od tipkanja, opuštao se uz omiljeni hobi, promatranje ptica. Pernate beštije zanimale su ga i na teoretskoj razini. Pod ruke mu je tako došlo djelo “Ptice zapadne Indije” američkog ornitologa Jamesa Bonda. Ime autora ga je očaralo: smatrao ga je zvučnim, kratkim i muževnim. Ni pet ni šest, nadjenuo ga je svojoj najpoznatijoj fiktivnoj kreaciji.
8. Cimet je jedan od najstarijih začina poznatih čovjeku. U drevnom Egiptu, bio je vrjedniji od zlata te je, kao takav, korišten za balzamiranje, a u antičkoj Grčkoj bio je sredstvo darivanja careva i božanstava. Aristotel i Herodot su zabrazdili u znanstvenom smislu spominjući “cimetne ptice” koje štapiće ovog začina donose iz nepoznate zemlje da bi od njih izgradile gnijezda. Plinije Stariji to je otpisao kao pučku izmišljotinu.
9. Talijanski renesansni slikar, kipar, graditelj, inženjer i pisac Leonardo da Vinci (1452. – 1519.) obožavao je životinje. Zna se da je kupovao ptice na lokalnoj tržnici, da bi ih potom iz kaveza puštao na slobodu.
10. Austrijski skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart (1756. – 1791.) nije bio jedini genij u svome kućanstvu. Njegov ljubimac, čvorak, bio je čudo od ptice: gazda ga je naučio brojnim trikovima a, ako je vjerovati legendi, nepogrešivo je znao otpjevati, preciznije, otcvtkutati prvih nekoliko taktova njegove čuvene “Praške simfonije”.
11. Čuveni redatelj Frank Capra (1897. – 1991.) kao kućnog ljubimca je držao gavrana po imenu Jimmy. Ptica, krupni mužjak, pojavila se u svim njegovim filmovima između 1938. i 1946. godine.
12. Big Ben, trinaest i pol tona teško zvono koje s tornja londonske Westminsterske palače od davne 1859. godine otkucava sate, nazvan je po nekadašnjemu ministru graditeljstva Benjaminu Hallu. Godine 1949. čuveni sat je kasnio čak pet minuta. Za to je bilo krivo jato čvoraka, koje se odlučilo odmoriti na njegovoj kazaljci.
13. Iza imena Avis canis krije se neobična vrsta ptice: kao što latinski naziv sugerira, izgleda poput ptice, preciznije patke, a laje poput psa. Otkrio ju je ornitolog Robert S. Ridgley u ekvadorskim Andama 1998. godine. Pronašao je čak trideset dugonogih, crno-bijelih lajavih ptica. Dotad su prošle nezamijećene, budući da žive u nedostupnim krajevima i ne pjevaju. Riječ je o jednoj o najvećih ptica otkrivenih u posljednjem stoljeću.
14. Pod nazivom “Rôti Sans Pareil” krije se jedno od najbizarnijih jela koja su se ikad našla na tanjurima. Alexandre Balthazar Laurent Grimod de la Reynière (1758. – 1837.), tvorac ovoga mesnog “specijaliteta” i jedan od prvih gastro kritičara u povijesti, nije bio pobornik krilatice “manje je više”. Njegovo jelo se, naime, sastoji od ravno sedamnaest ptica, koje su punjene jedne drugima, dakako, od najmanje do najveće. U onoj najmanjoj se, kao iznenađenje, krila maslina.
15. Legendarna engleska bolničarka Florence Nightingale (1820. – 1910.), začetnica modernog sestrinstva, nije njegovala samo dvonožne ranjenike: još kao djevojčica, pomagala je ozlijeđenim životinjama. U to vrijeme, imala je neobična kućnog ljubimca, bijelu sovu po imenu Atena. Dresura grabežljive ptice pokazala se uspješnom: mala Florence naučila ju je da kljucne njenu sestru kad god bi posegnula za njenim stvarima.
16. Paunov raskošni rep oduvijek je golicao maštu. Antički Grci vjerovali su da je osebujni uzorak, koji podsjeća na oči, na rep ptice smjestila Hera, u čast stookog diva Argusa, dok je u hinduizmu od davnina bio simbol svevidećeg oka Krišne. U srednjem vijeku, vjerovalo se da su ove ptice besmrtne, zbog čega su postale simbolom katoličke crkve.
17. Amerikanci purane danas najčešće konzumiraju na Dan zahvalnosti, no u pretkolumbovskoj Americi ove velike ptice korištene su u vjerskim obredima. Maje, koji su ih prvi uzgojili, smatrali su ih utjelovljenjem božanske snage. Kao simbol moći i prestiža, bili su sveprisutni u majanskoj ikonografiji. Azteci su ih upotrebljavali kao krvne žrtve, a kao jelo su, dobro pečeni, bili rezervirani za dostojanstvenike.
Piše: Lucija Kapural
