Na današnji dan, 29. listopada 1969. godine, uspostavljena je prva veza između dva računala. Poruka je, oko 22 sata i 30 minuta po lokalnom vremenu, poslala s kompjutera Sigma 7 na kompjuter SRI SDS 940. Bio je to, pokazat će se, povijesni trenutak.
Prvu računalnu mrežu stvorila je – američka vojska
Dok “surfa” bespućima interneta, prosječan mladi čovjek vjerojatno ne može ni zamisliti da, u ne tako dalekoj prošlosti, podaci nisu bili dostupni klikom “miša”. Ni da je ono što će postati “mrežom svih mreža” začeto u vojnim krugovima. Preciznije, u okrilju Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država,
Prva računalna mreža ARPANet (Advanced Research Projects Agency Network), preteča interneta, uspostavljena je 1969. godine, a sastojala se od niza malih kompjutera koji su, međusobno povezani modemima, skladištili i preusmjeravali pakete podataka. Prva dva čvora ARPANet-a bila su sveučilišta UCLA i Stanford, a nekoliko mjeseci kasnije pridružuju im se Sveučilište Utah i Kalifornijski univerzitet u Santa Barbari.
Informatička decentralizacija
Uvidjevši mogućnosti koje projekt nosi, ideja o povezivanju američkih vojnih baza prerasla je u ekonomski isplativiju investiciju koja se danas naziva jedinstvenim imenom internet. Ta mreža je već u ranim sedamdesetima prekoračila granice SAD-a, a godine 1993, osnivanjem World Wide Weba, ušla je u svaki segment ljudskog djelovanja.
Poput većine projekata američke vojske, nastanak računalne mreže obavijen je velom tajne. Službeni razlog izgradnje ARPANet-a bilo je omogućavanje istovremenog korištenja računalnih baza podataka stručnjacima zaposlenim u vojno-industrijskim kompleksima diljem svijeta. Neslužbeno, vojni vrh SAD-a saznao je da SSSR posjeduje dalekometne nuklearne rakete kojima su mogli uništiti bilo koju točku na svijetu… Pa tako i američki vojni informacijski sustav, koji je u to vrijeme bio je centraliziran. Stoga se vojska odlučila na informatičku decentralizaciju, i tako je rođen ARPANet.
Piše: Lucija Kapural
