Fotografija lokomotive koja doslovno visi sa zgrade, jedna je od onih slika koje jednostavno ne zaboravljate. Dana 22. listopada 1895. godine jedan je vlak krenuo iz Granvillea prema Parizu u 8 sati i 45 minuta. Taj se vlak sastojao od parne lokomotive br. 721 koja je vukla 10 vagona. Tri su bila teretna, šest putničkih i jedan poštanski. U trenutku kada se vlak približio stanici Montparnasse kasnio je već 10 minuta. Strojovođa je ubrzao u nadi da će nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Vlak je na stanicu došao oko 16 sati, a njegova brzina je iznosila između 40 i 60 kilometara na sat.
Ekspresni ulazak koji je izbacio vlak iz tračnica
Strojovođa je prilikom ulaska na stanicu aktivirao zračne kočnice ne bi li usporio, no nije bilo efekta. Ispostavilo se da su kočnice bile neispravne. Velika brzina u kombinaciji s neispravnim kočnicama pokazala se ubojitom kombinacijom. Vlak je ekspresno ušao na stanicu te je zbog neprilagođene brzine iskočio iz tračnica. U toj putanji probio je zidove i kroz veliku staklenu stijenu željezničke postaje pao – što bi se reklo na nos. Tom prigodom su se urušili i zidovi stanice. U vlaku je bila sto trideseti jedna osoba i pravo je čudo da nitko od njih nije smrtno stradao. Bilo je nekoliko ozlijeđenih, no nesreća je za jednu osobu ipak imala fatalan ishod. Bila je to prodavačica novina Marie-Augustine Aquilard, čiji je suprug u tom trenutku otišao po nove svežnjeve novina. Nju su ubili zidovi postaje koji su se urušili. Osim nje stradalo je još nekoliko je osoba koje su zadobile ozlijede na ulici Place de Rennes. Kako bi se detaljno proučio tijek nesreće lokomotiva s vagonima je ostala stajati na ovom mjestu četiri dana. U to vrijeme nastalo je više profesionalnih i amaterskih fotografija nesreće.
Tko je kriv?
Nakon istrage, strojovođa Guillaume-Marie Pellerin je proglašen krivim te je morao platiti novčanu kaznu od 50 franaka i odležati dva mjeseca u zatvoru. S 25 franaka kažnjen je i kondukter Albert Mariette koji zaokupljen papirologijom nije na vrijeme povukao ručnu kočnicu. Nakon jakog pritiska javnosti željeznica se nagodila sa suprugom preminule žene da će im odškolovati djecu i osigurati im zaposlenje.
Iako je bilo problema s odvlačenjem vlaka s poprišta nesreće pokazalo se da je on u cjelini pretrpio minimalna oštećenja. Fotografija ove nesreće postala i ostala do danas najpoznatija u povijesti prometa.
Piše: Sonja Kirchhoffer
