Dinosauri su dobili ime po grčkoj složenici u značenju “strašan gušter”. Uistinu, mnogi od ovih izumrlih gmazova izazivali su strah i trepet, bilo svojim dimenzijama, bilo oštrim zubima i dugačkim kandžama. Postojali su, međutim, i znatno drugačiji dinosauri.
Patuljak među divovima
Prije 237 milijuna godina, u razdoblju trijasa, područjem današnjeg Madagaskara skakutao je rođak dinosaura veličine mačića. Kongonaphon kely – kako je vrsta nazvana – bio je, naime, visok pišljivih deset centimetara! Laike će zacijelo iznenaditi podatak da je srodnik najvećih gmazova na našem planetu bio “kepec” koji stane na dlan djeteta… Pa, iznenadila je i znanstvenike.
“Kad govorimo o dinosaurima, govorimo o izumrlim divovima. Međutim, Kongonaphon kely, rani srodnik dinosaura i pterosaura, bio je patuljak”, s uzbuđenjem priča voditelj istraživanja Christian Kammerer, paleontolog zaposlen u Muzeju prirodnih znanosti Sjeverne Karoline.
Kukcožder s paperjem
Ovo je iznimno važno otkriće. Skromne dimenzije ovoga prapovijesnog stvorenja mogu objasniti podrijetlo sposobnosti letenja u pterosaura, kao i prisutnost paperja na koži dinosaura. “U ranoj povijesti loze dinosaura i pterosaura stoji ovaj maleni gmaz, koji se, kao što nam otkrivaju tragovi na njegovim zubima, hranio kukcima. Takve prehrambene navike su mu, pretpostavljamo, osigurale preživljavanje u konstelaciji u kojoj su se njegovi znatno veći rođaci, mesožderi, borili za plijen”, objašnjava Kammerer.
Nadalje, među prvim je vrstama koje su dobile paperje, koje mu je po svoj prilici služilo za termoregulaciju. Poznato je, naime, da je zadržavanje topline u malenom tijelu uvelike otežano, pa je priroda pronašla jednostavno rješenje za taj problem. Ovaj mehanizam je u tom dijelu trijasa, koji su karakterizirali klimatski ekstremi odnosno vrući dani i ledene noći, bio evolucijski jack-pot.
Piše: Lucija Kapural
