Na današnji dan 22. ožujka 2023. godine objavljeni su rezultati Beethovenove genetske analize. Naime, dugo se raspravlja o uzroku skladateljeve smrti. Zna se da je bio lošeg zdravlja, a sada su znanstvenici odlučili poigrati se s njegovom kosom kako bi došlo do genetskih podataka o njegovom zdravlju. Što su točno otkrili osim onoga što su već znali, a to je da je volio zaviriti u čašicu, pročitajte u nastavku našeg članka.
Godine 2014. započelo je istraživanje pod nazivom “Projekt Beethovenov genom”, a rezultati ove analize su objavljeni u časopisu Current Biology. Provedena studija se bazirala na analizi sačuvanih pramenova skladateljeve kose, koji su potjecali iz posljednjih godina njegova života. Na osnovu analizirane kose utvrđeno je da je Beethoven u sebi nosio genetsku predispoziciju za bolesti jetre, a pronađen je i dokaz da je bio zaražen virusom hepatitisa B.
Vjerojatno zatajenje jetre
Rezultati studije išli bi u prilog tome da je Beethoven najvjerojatnije umro od zatajenja jetre što je posljedica interakcije između genetskih čimbenika i pijenja. Kažu da nije volio liječnike i da ih je izbjegavao u širokom luku. Budući da se zbog lošeg zdravlja počeo osjećati jako loše ne bi li si olakšao bol pio je sve više, što je njegovo stanje činilo još gorim. Naime, njegov je prijatelj potvrdio da je uz ručak običavao popiti po litru vina. Nedugo prije smrti dobio je na poklon dvije boce vina, a kada su stavljene na njegov stol, Beethoven je tada rekao: “Šteta, šteta, prekasno je!” Bile su to, navodno, njegove zadnje riječi prije pada u komu.
Što je sa sluhom?
Ovo istraživanje nije odgovorilo na pitanje zašto je Beethoven oglušio, no pokazalo je da gubitak sluha nije bio genetski uzrokovan, ali se navodi da se to još ne može u potpunosti isključiti. Sluh je počeo gubiti u svojim dvadesetim. Oglušio je u potpunosti u četrdesetim. Kako ova studija nije dala neko od objašnjena za gubitak sluha zasigurno će se u budućnosti istraživanja usmjeriti na tu komponentu Beethovenove bolesti.
Nakon smrti skladatelja provedena je obdukcija 1827., koja je potvrdila da je imao bolesnu jetru. Ova je nova studija u obzir uzela i rezultate dviju ekshumacija provedenih u drugoj polovici 19. stoljeća. Najnovija studija je donijela jedan škakljivi podatak iz prošlosti Beethovenove obitelji. Naime, usporedba skladateljeve DNA i one njegovih živućih rođaka ukazuje na nepodudarnost u Y kromosomu, a koji se prenosi s očeve strane, što upućuje na nevjeru unutar te linije nasljeđivanja. No, nije potvrđeno kada se ta nevjera dogodila. Ona se široko smješta između 1572. i 1770. godine dakle unutar sedam generacija Bethovenove obitelji.
Piše: Sonja Kirchhoffer
