Lipanj, srpanj, kolovoz i rujan zabilježeni su kao najtopliji mjeseci ikada, prema tvrdnjama Svjetske meteorološke organizacije (WMO). S ovim temperaturama ova 2023. , čini se, postaje najtoplija godina u ljudskoj prošlosti. Naravno, podrazumijeva se od kada je mjerenja temperature, a to je unazad okruglih 175 godina. Prosječna temperatura ovogodišnjeg rujna je iznosila 16,38 stupnjeva Celzija, što ovaj mjesec u odnosu na predindustrijsko razdoblje čini toplijim za 1,75 stupnjeva.
Svakom po nešto: Olujna porcija Hrvatskoj
Znanstvenici koji su pomno pratili ova događanja izrazili su ogromnu zabrinutost zbog ovakvih temperaturnih anomalija. Globalno zatopljenje u koje mnogi odbijaju tvrdoglavo vjerovati posljedica je ponajviše izgaranja fosilnih goriva, ali i deforestacije i uzgoja stoke. Sve su to čimbenici koji povećavaju emisiju stakleničkih plinova u atmosferi i utječu na globalno zatopljenje. Unatoč svemu ove nove brojke su iznenadile i stručnjake koji su situaciju komentirali kao zapanjujuću i uznemirujuću. Posljedice ovog globalnog zatopljenja, u koje još mnogi ne vjeruju, vidljive su diljem svijeta. Ove je godina gorila Kanada, rekordne poplave su zabilježe u Libiji, Amazona je pretrpjela nezapamćenu sušu. Europa se suočila sa stravičnim olujama, pa je i Hrvatska dobila u svemu tome i svoju olujnu porciju. Antarktika je zabilježila najniže razine leda do sada. Pitamo se koliko je potrebno ovakvih katastrofa da bi se doista naš odnos prema Zemlji promijenio.
Klimatske promijene stalno u drugom planu
Svjetska meteorološka organizacija kaže da je ovo zlokoban znak brzine kojom staklenički plinovi mijenjaju klimu. Temperature će prema svemu što znamo nastaviti sa svojim rastom, a pitanje ograničenja emisija ugljičnog dioksida kao da stalno pada u drugi plan. Jedno vrijeme je sve stalo zbog pandemije, a zatim smo se suočili i suočavamo se s ratovima koji sve više prijete eskalacijom. Sve to iz našeg vidokruga izbacuje našu najveću krizu, a to je ona klimatska.
Hoće li Konferencija u Dubaiju nešto promijeniti?
U studenom će se održati konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjena u Dubaiju i na njoj će se raspravljati o odredbama Pariškog sporazuma iz 2015. Cilj je ograničiti rast temperature na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine u skladu s postignutim sporazumom. U ovom trenutku pomogao bi nam prelazak na održive izvore energije poput Sunca, vode i vjetra. No to i nije baš samo tako jer treba za ove promijene osigurati infrastrukturu. Na globalnoj razini održivi izvori energije zadovoljavaju manje od 15 posto svih svjetskih potreba. Stručnjaci kažu da je problem što prelazak na obnovljive izvore energije traži ogromna ulaganja i veće prostore, a ne mogu se svi izvori energije koristi posvuda s jednakom učestalošću. Za sada su fosilna goriva jeftinija i učinkovitija opcija u zadovoljavanju naših potreba.
Svijest i još ponešto
Da bi se stvari promijenile potrebno je mijenjati svijest ljudi, ali su nužna i globalna ulaganja jer i sama svijest neće pomoći bez sredstava za realizaciju onoga što znamo da je nužno, a ne možemo si priuštiti. Kompleksna je to problematika, no da veliki igrači doista žele nešto promijeniti zasigurno bi se trebali oprostiti s velikim dijelom profita, a to kako se čini ne žele pa trguju emisijama ugljičnog dioksida ne bi li nadmudrili odredbe sporazuma. Tako režu doslovno granu na kojoj sjede i oni i mi.
Piše: Sonja Kirchhoffer
