Na najvećem broju starih profesionalnih fotografija iz 19. stoljeća, ali velikim dijelom i onih s početka 20. uglavnom nas gledaju muška lica. U te se muške redove polagano počinju probijati i žene, doslovno jedna po jedna. Istraživanje koje je provedeno o ulasku žena u krugove u kojima su do tada dominirali muškarci dobro je dokumentirano nizom fotografija. Ono što je evidentno da je riječ o sporom procesu. Za vas smo izabrali jednu od tih fotografija, snimljenu u gradskoj bolnici u Bostonu 1890. godine. Zanima li vas priča koja stoji iza ove fotografije, zavirite u naš članak.
Prva školovana medicinska sestra u Sjedinjenim Državama
Gradska bolnica u Bostonu jedna je od tisuću javnih bolnica osnovanih u jeku Američkog građanskog rata. Medicinske sestre u Bostonu počele su se školovati zahvaljujući ravnatelju bolnice dr. Edwardu Cowlesu, koji je odabrao Melindu Ann (Linda) Richards za upraviteljicu ove škole 1874. godine. Ona je bila prva školovana medicinska sestra u Sjedinjenim Državama. Njezina je obuka trajala samo godinu dana, a završila ju je u Novoj Engleskoj, na sjeveroistoku Sjedinjenih Država u Bolnici za žene i djecu. U svojim sjećanjima zabilježila je da je obuka bila naporna, i da nisu imali nikakvih udžbenika, kao i da su ih podučavali uglavnom bolnički pripravnici. Tijekom obuke se radilo i svaka je sestra bila zadužena za više pacijenata. Ustajalo se u 5 sati i 30 minuta, a izlazilo se s odjela tek u 21 sat. Ako je pacijentima za koje su bile zadužene trebalo nešto tijekom noći morale su se ustajati i raditi. Bio je to rad koji gotovo nikada nije prestajao.
Ambiciozna upraviteljica
Nakon što je Melinda postala upraviteljica škole za medicinske sestre u Bostonu smatrala je da nije dovoljno kompetentna za tu ulogu pa je otišla u Englesku na još dodatnih 7 mjeseci obuke. Dok je bila tamo susrela se i s Florence Nightingale. Nakon toga sudjelovala je u osnivanju medicinskih škola diljem zemlje. Njezina je zasluga što je postavila temelje modernog obrazovanja medicinskih sestara. Prilikom otvaranja medicinskih škola svoj je program utemeljila na filozofiji Florence Nightingale, a koja je naglasak stavila na pacijenta. Melinda je osmislila dvogodišnji program školovanja, a u početku se nije plaćala školarina već je bolnička služba pokrivala troškove obrazovanja. Učenice su dobivale 10 dolara mjesečno za odjeću i osobne troškove, a u drugoj godini školovanja 14 dolara na mjesec. Zapravo je bolnica profitirala jer su djevojke morale odrađivati svoje školovanje. Kasnije je Lucy Drown koja je završila ovu školu 1884. godina preuzela ulogu Melinde Richards, i na tom je mjestu ostala sve do 1910. U tom razdoblju broj učenika, ili prije učenica, se u školi utrostručio, a dvogodišnji program je zamijenjen trogodišnjim.
Lica s fotografije
Na naslovnoj fotografiji vidimo gomilu muškaraca u operacijskoj sali u Bostonskoj glavnoj bolnici. Fotografiju je snimio A. H. Folsom od Roxburyja 1890. godine. Na fotografiji dominiraju očekivano muškarci. Profesor kirurgije na Harvardu Herbert L. Burrell iliti glavna faca na fotki je zapravo na desnoj strani fotke i pozorno nadgleda operaciju svojih kolega. Identitet medicinske sestre je nepoznat. Ona je vjerojatno diplomirala u školi osnovanoj pri gradskoj bolnici u Bostonu. U vrijeme kada je snimljena ova fotografija škola u Bostonu je već imala drugu ravnateljicu i iznjedrila je već više generacija medicinskih sestara. Fotka je pohranjena u arhivu Medicinske škole Harvard.
U ovoj struci prevladavale su žene baš kao i danas. Liječnici ovdje već nose svoje mantile preko odjeće što je napredak u odnosu na ranije razdoblje, no još uvijek su operacije otvorene za javnost, pa je pozadina same fotke “opasna” jer je publika nosila brojne bakterije.
Piše: Sonja Kirchhoffer
