Titov slavoluk jedan je od simbola Rima koji se datira u daleko 1. stoljeće. Upravo je tako velika udaljenost od vremena kada je slavoluk podignut rezultirala zaboravom da ovaj spomenik sam po sebi slavi nasilje. Zbog tog zaborava on je danas omiljena turistička destinacija na kojoj se naveliko ‘okidaju’ selfiji.
Zašto je slavoluk podignut?
Slavoluk nije podigao Tit kako bi se možda moglo zaključiti iz naziva ove građevine. Podigao ga je Titov brat Domicijan 81. godine. Vjeruje se da ga je projektirao i gradio Domicijanov omiljeni arhitekt Rabirius. Sagrađen je na vidnom mjestu, naravno ne bilo gdje već na mjestu ulaska na rimski forum. Domicijan ga je podigao u čast svog brata, a u znak sjećanja na pobjedu Rimljana nad Židovima u Prvom židovsko-rimskom ratu koji je trajao između 66. i 70. godine. U vrijeme ovog rata na čelu rimske države bio je Domicijanov i Titov otac Vespazijan, a sam Tit je bio glavni zapovjednik vojske koja je uništila Jeruzalem i porazila pobunjenike. Tada je razoren i drevni Drugi hram. Josip Flavije navodi da je Tit naredio da se hram poštedi, ali navodno vojska nije marila za naređenja. Vojnici su u sukobu sa Židovima pretrpjeli velike gubitke zbog čega su bili željni osvete.
Rimska ratna propaganda
Na Titovom slavoluku Rimljani su zabilježili ovaj nasilan čin, pa je tako vidljiva krađa vrijednih židovskih predmeta koji su bili pohranjeni u hramu. Nakon pada Jeruzalema zadnja je pala utvrda Masada čija je opsada trajala tri pune godine. Osvajanje Masade je opisano kao mjesto gdje Rimljani nisu imali puno posla jer su se branitelji na kraju sami međusobno pobili. Židovima kao i nekim drugim religijama vjera zabranjuje suicid. Vrlo je vjerojatno da su Rimljani bili ti koji su ovdje presudili Židovima, a kasnije sve mudro prikazali kao neku vrst čudnog samoubojstvo odnosno ubojstva. Time su Rimljani samo doprinijeli rastu svog statusa strašnih ratnika pred kojima se i neprijatelji ubijaju kako im ne bi živi pali u ruke, što se može shvatiti kao dio njihove ratne propagande.
Zabrana prolaska
Židovski autoriteti u Rimu su u nekom trenutku zabranili Židovima prolaz ispod Titova slavoluka. Onaj tko bi se usudio proći ispod ovog luka bio je izbačen iz židovske zajednice. Zabrana prolaska je ukinuta 1948. odmah nakon osnutka države Izrael, njezinom Deklaracijom. Slavoluci su bili dio rimske ratne propagande koja je širila priču o moći Rima, i upozoravala one koji su kroz njih prolazili na posljedice ako se ne povinuju.
Piše: Sonja Kirchhoffer
