Ukoliko ste poklonik britanske televizijske serije o arhitekturi i uređenju doma, nazvane “Vrhunski dizajn” (Grand Designs), onda će Vam vjerojatno današnji članak biti interesantan. Ipak skrećemo pozornost, kako ne bi bilo nismo znali, da je ovdje riječ o kući iz prapovijesti, a spomenuta emisija nije nikada zalazila tako daleko u prošlost. Doduše bilo je tu kružnih eko kuća, ali ne i potpuno prilagođenih zdanja prohujalom vremenu.
Otkriće prilikom povratka iz puba
Godine 2022. rekonstruirana je kružna željeznodobna kuća u Arheološkom parku Flag Fenu, svjetski poznatom prapovijesnom lokalitetu smještenom nedaleko grada Peterborougha u istočnoj Engleskoj. Lokalitet je sasvim specifičan jer se tu u velikoj mjeri sačuvala drvena građa što je izuzetno rijetko. Zahvaljujući spletu okolnosti u kojem je močvarno tlo rezultiralo naslagama tresera – u anaerobnom okolišu sačuvalo se ono što bi inače progutalo vrijeme. Ovaj je brončanodobni i željeznodobni lokalitet otkriven početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Konkretan je lokalitet otkrio na čudan način arheolog Francis Pryor koji je radio na jednom obližnjem brončanodobnom lokalitetu. On je tijekom 1982. na putu iz puba prema kući zapeo iznenada za komad drveta, a kako mu je prapovijesna arheologija struka vrlo brzo je nakon kratkog čeprkanja po zemlji shvatio da pod nogama ima nešto doista zanimljivo. Bio je to jedan od onih trenutaka kada vam se u životu posreći u poslovnom smislu, naravno ako ste arheolog.
Vojska volontera
Upravo zahvaljujući dobroj očuvanosti građe ovdje je bilo moguće rekonstruirati, između ostalog, izgled kuća iz brončanog i željeznog doba. Na ovom se područje Engleske tada živjelo u kružnim kućama. Kada se spominju kružne građevine treba imati na umu da one nisu ni u prošlosti bile jednake ni u eksterijeru ni u interijeru, baš kao ni one četvrtaste. Tako su se one razlikovale u brojnim pojedinostima poput veličine, ali i finesama vezanim uz materijal gradnje, krovište i drugo. Željezno doba je u Engleskoj trajalo od oko 800. godine pr. Krista do 1. stoljeća i dolaska Rimljana. U rekonstrukciji kuće iz željeznog doba sudjelovalo je 20 volontera. Svi su oni prije početka radova prošli poduku potrebnu za sudjelovanje u projektu. To je značilo da su morali upoznati tradicionalne tehnike gradnje, kao i materijale. U izgradnji su korišteni lokalni materijali poput drveta vrbe, hrasta, jasena i lješnjaka, a sve to kako bi konačan produkt bio što autentičniji. Osoblje Arheološkog parka Flag Fen kaže da se radilo u svim vremenskim uvjetima po kiši i suncu, ali da je najveći dio posla odradila vojska fantastičnih volontera.
Što bi rekao Kevin McCloud?
Rekonstruirana kuća se temelji na stvarnom nalazu i nije kombinacija podataka iz više zdanja već zaista objekt koji je nekada egzistirao, a sada je repliciran u što vjernijem obliku. Zidovi kuće su građeni kombinacijom drvene građe i pletera, odnosno mješavinom pruća, balege i slame. Slamnati krov rekonstruirane kuće je dobio stožasti oblik. Zdanje je skromne veličine, no dovoljno veliko da može danas poslužiti svojoj namjeni, a to je ona edukativna. U središtu kuće je vatrište na kojem se nekada kuhalo, ali je ono služilo i za osvjetljavanje doma kao i za grijanje. Znači imalo je višestruku funkciju što je važno u vrhunskom dizajnu, pa onda i onom prapovijesnom. Osim što je vatrište služilo navedenim funkcijama bilo je efikasno i u rješavanja problema s kukcima. Izgrađena kuća ima jedna poveća vrata što je nekada vjerojatno bilo bitno ne samo sa stajališta prozračnosti već i manevriranja onime što je ulazilo i izlazilo iz kuće. Sigurni smo da bi Kevin McCloud izjavio da poveća vrata pametno omogućavaju da se unese pejzaž u unutrašnjost doma, a što je pravo umijeće bez današnjih staklenih ploha. Doduše ondašnji ljudi su možda bili siti boravka na svježem zraku i željeli su se samo skloniti od vanjskog svijeta bez namjere za bilo kakvim povezivanjem eksterijera i interijera.
Nekadašnje kuće su poput današnjih imale krevete smještene uz zid. No kružni zidovi nisu jednostavni za namještanje objekta. Ovakva zdanja uvijek traže izradu namještaja po mjeri. Ljudi su tu spavali na prilagodljivoj slami prekrivenoj krznom i kožama. Na pojedinim dijelovima zida, onim manje toplim, nalazile su se posude za čuvanje namirnica, prvenstveno manje pokvarljivih. Za razliku od emisije u kojoj naručitelji gradnje obično imaju problema s radnom snagom, ovdje je sve bilo u redu po tom pitanju. No prvotno je izgradnja trebala trajati 54 dana, ali se otegnula na 6 mjeseci što je već karakteristično gotovo za sve suvremene, a potogovo projekte iz kategorije vrhunskog dizajna. Ne navodi se točno uzrok produžetka radova, ali je očito da puno toga nije išlo po planu.
Bez dizanja kredita ili?
Uglavnom ova je kuća pokazatelj kako se može dobiti krov nad glavom bez dizanja kredita. Naravno okolini možete uvijek reći da vam je baš bila želja živjeti po svom kako bi okrenuli leđa suvremenoj potrošačkoj civilizaciji, a sve s ciljem ne bi li sebe doveli u sklad s prirodom i njezinim ritmovima. Nitko ne mora znati da ste bez love. Time biste izazvali pozornost javnosti, a možda čak i dobro zaradili. No, da ne bi širili dezinformacije za svaku gradnju neophodno je zemljište, a za koje se mora izdvojiti ponešto novca – što ne mora biti malo. Doduše ako imate svoju zemlju onda možete proći uz minimalne troškove, a onda i vjerojatno bez kredita.
Piše: Sonja Kirchhoffer
