Arheolozi već dugo istražuju bogati lokalitet Al-Bahnasa u Egiptu, na kojem je nedavno pronađeno podosta mumija sa zlatnim jezicima. Ovaj nalaz mumija sa zlatnim jezicima i noktima pokazuje da je ovdje ovaj običaj pokapanja bio popularniji negoli na većini drugih područja u Egiptu.
Veći broj nalaza mumija sa zlatnim jezicima
Već desetljećima arheolozi istražuju područje nekadašnjeg značajnog grada Oxyrhynchus, odnosno danas poznatog kao Al-Bahnasa. Grad se smjestio na oko 160 kilometra jugozapadno od Kaira. Do sada su ovdje nađene brojne mumije koje se smještaju u vrijeme Ptolomejevića, odnosno dinastije koja je vladala Egiptom od kraja 4. stoljeća do otprilike zadnjih desetljeća 1. stoljeća pr. Krista. Zadnje istraživanje na ovom lokalitetu je bilo usmjereno na podzemne grobnice, a na svijetlo dana je iznijelo glavnu dvoranu kao i tri komore s mumijama. U njemu su sudjelovali egipatsko-španjolski arheolozi. Bila je to suradnja između Instituta za drevni Bliski istok i Sveučilišta u Barceloni. Među nađenim mumijama njih 13 imalo je zlatne jezike i nokte – što je rijedak nalaz u egipatskoj arheologiji.
Kako ne narušiti tišinu?
Drevni Egipćani vjerovali su da je zlato meso bogova i da ono omogućava pokojnicima, koji su si to, naravno, mogli priuštiti, izravnu komunikaciju s božanstvima. Bio je to način da prvenstveno komuniciraju s Ozirisom, za kojega su smatrali da živi u svijetu mrtvih u potpunoj tišini. Upravo zbog toga bi mrtvi uz pomoć dodatka zlatnog jezika mogli s njim uspostaviti nečujnu komunikaciju. Značenje zlatnih noktiju je teže za iščitati i o njima je znatno manje podataka. Pretpostavlja se da su nokti imali određenu ulogu u uspostavljanju veza s božanstvima. Prema nekim hipotezama trebali su pomoći pokojniku u održavanju njegova visokog statusa i u životu nakon života. Tijekom iskapanja ovdje su arheolozi pronašli i više desetaka amuleta, od kojih su neki bili u obliku skarabeja povezanog s putanjom Sunca, a neki su bili u obliku raznih božanstva (Horusa, Izide i slično). Tu su pronađene i zidne slikarije koje su krasile grobne komore. Za ove slike stručnjaci kažu da su u izvrsnom stanju.
Zašto je ovo mjesto bilo različito od drugih?
Korištenje zlata u pogrebnim obredima pokazivalo je imućnost, prestiž i pravo na vječnost. Ovi nalazi zajedno s drugim artefaktima pružaju uvid u pogrebne običaje starih Egipćana višeg sloja u vrijeme dinastije Ptolomejevića. Zanimljivo je da se u prvim stoljećima nove ere u Oxyrhynchusu formirala kršćanska zajednica koja je iza sebe ostavila najviše fragmenata iz Novog zavjeta.
Rijetkost zlatnih jezika i noktiju općenito u drevnom Egiptu sugerira da je ovaj običaj bio specifičan za neke vjerske zajednice i regije. Isto tako sugerira da je ovdje moglo biti značajno vjersko središte za Ptolomejevića.
Piše: Sonja Kirchhoffer
