Iz Danske nam stiže vijest o vrlo neobičnom arheološkom otkriću goleme količine oružja koje se datira u rano 5. stoljeće. Do otkrića je došlo tijekom zaštitnih iskopavanja kada se proširivala autocesta E-54 na tri trake, na relaciji između Vejlea i Horsensa. Dakle, na području jugoistočnog dijela Jutlanda u mjestu nazvanom Løsning Søndermark arheolozi su pronašli ispod ostataka dviju kuća ogromnu količinu oružja – dostatnu za naoružanje jedne manje vojske.
Danska na periferiji
Jedna kuća ispod koje je bilo pohranjeno oružje je bila srušena dok se ispod druge ono našlo tijekom njezine gradnje. Prema podacima kojima se raspolaže ovdje je nađeno raznovrsno oružje poput kopalja, ali i mačeva, noževa, sjekire i drugih nalaza. Raznovrsnost oružja ide u prilog da je ono bilo dio ratnog plijena. Među najbrojnijim oružjem bila su koplja. Sama činjenica da je oružje nađeno ispod dviju kuća u različitim okolnostima pokazatelj je neke vrste ceremonije. U prvim stoljećima nove ere Danska je bila na periferiji Rimskog Carstva kao dio Germanije. Ljudi su na tom području najčešće živjeli od poljoprivrede. Neki povjesničari misle da su Rimljani opskrbljivali oružjem tamošnja plemena kako bi održavala mir na sjevernoj granici.
Kome je pripadala verižnjača?
Među nalazima posebnu pozornost je izazvala jedna verižnjača. Nalazi verižnjača iz ovog razdoblja nisu česti, a zbog složenosti njezine izrade smatra se da je pripadala samom poglavaru. Osim navedenog ovdje su nađena i dva velika prstena koji su se, prema drevnim likovnim prikazima, nosila oko vrata te su simbolizirala moć i snagu. Nađeni su tu i ostaci konjskih uzda, ali i nekih drugih predmeta koje treba tek analizirati. Proizvodnja verižnjača zahtijevala je ne samo pristup resursima potrebnim za izradu već i stručnost nekoga tko ju je izradio, kao i silan trud.
Ovakvu je zaštitnu opremu posjedovala samo ondašnja elita. Zanimljivo je da je ova verižnjača nađena u naselju, a ne na mjestu ukopa. Stručnjaci iz Muzeja Vejle koji su pronašli ovo oružje vjeruju da je u pitanju ratni plijen oduzet poraženima. Postavlja se pitanje jesu li verižnjača i prstenje pripadali, također, poraženim. Ako je tome bilo tako onda bi to objasnilo zašto su se našli u kompleksu naselja, a ne u grobljanskom segmentu.
Značenje velikodušnog rituala
Ovaj ritualni čin darivanja imao je višestruko značenje. Sugerirao je da su darovani predmeti bili simbol moći te da su pripadnici konkretne zajednice tako nastojali zadovoljiti apetite bogova i osigurati si zaštitu i daljnji napredak. Osim toga neki od predmeta koji su ovdje pokapani ukazuju na jasnu društvenu stratifikaciju između elite i običnih smrtnika – vidljivu i u ratovanju. Činjenica da si je društvo moglo priuštiti ritualno darovanje ovakvih gabarita pokazuje da je bilo dovoljno prosperitetno za takvu velikodušnost.
Piše: Sonja Kirchhoffer
