Puno je toga poznato o našim nižim i zdepastijim srodnicima neandertalcima, pa danas imamo prilično dobru viziju kako su izgledali. Ipak, rijetko se kada govori o njihovom izgledu ispod pojasa.
Genetska sličnost neandertalaca i Homo sapiensa
Znanstvenici koji se bave ovim pitanjima tvrde da se nisu bitno razlikovali od nas u tom smislu. O izgledu neandertalskih spolnih organa vođena su brojna istraživanja. Guido Barbujani, antropolog s talijanskog Sveučilišta Ferrera navodi da njihove genitalije nisu sačuvane u fosilima te da ne postoji siguran način za otkrivanje izgleda njihovih spolovila. Ono što je sigurno da su nam bili genetski slični jer u protivnom danas u sebi ne bi nosili neandertalske gene. To znači da su se naše vrste uspješno miješale. Poznato je odranije da dvije slične vrste mogu uspješno proizvesti zdravo potomstvo.
Ono što je neobično u Homo sapiensa je činjenica da je ljudski penis gol, dok naši najbliži srodnici majmuni imaju na spolnom organu bodlje. Ove su bodlje imale sasvim pragmatičnu svrhu koja je trebala u promiskuitetnih vrsta osigurati mužjacima veće šanse za reprodukciju. Istraživanje iz 2013. je pokazalo da neandertalci nisu imali genetski kod za bodlje na penisu što znači da su bili slični onima u modernih ljudi. Upravo je to pokazatelj da su neandertalci više naginjali monogamiji. Prema izračunu količine testosterona čini se da su bili promiskuitetniji od ranih modernih i uopće današnjih ljudi. Proučavanje genitalija je osjetljiva tema i o ženskim genitalijama se znatno rjeđe raspravljalo. Međutim, do sada provedena istraživanja u neandertalskih žena su bila primarno usmjerena na zdjelicu i porođajni kanal. Njihovo proučavanje pokazalo je da je porođaj kod neandertalaca bio težak kao i kod ljudi.
Pitanje sporazumijevanja
Neandertalci su mogli govoriti, no pitanje o sporazumijevanju između ranih ljudi i neandertalaca ostaje otvoreno. Antropologinja sa Sveučilišta u Rimu Allessia Nava kaže da to i nije bilo bitno jer se primjerice sve vrste majmuna pare bez verbalne komunikacije, pa je to onda i ovdje možda biti slučaj. Posebno je pitanje je li taj odnos bio sporazuman ili ne. Pretpostavlja se da ako je do odnosa dolazilo sporazumno da je unutar njega bilo onoga što nazivamo predigrom koja postoji i kod majmuna. Pred kraj ere neandertalaca došlo je do miješanja s Homo sapiensom, a vjeruje se da je njihov genetski materijal bio odgovoran za naše preživljavanje u teškim vremenskim uvjetima.
Piše: Sonja Kirchhoffer
