O drevnoj egipatskoj kraljici Kleopatri i njezinom izgledu, kao i životu, postoje razne priče u kojima je teško razdvojiti istinu od nadodanih slojeva legendi. Suvremeni svijet sklon je ovu posljednju vladaricu Egipta vidjeti kao ženu velike ljepote, no drevni izvori više naglasak stavljaju na njezinu karizmatičnost. Po svemu sudeći plijenila je pozornost svojim intelektom koji je bio sretno združen s duhovitošću i privlačnošću, a što je bilo daleko od neke velike ljepote.
Brojni nalazi u Ozirisovom hramu
Tijekom iskopavanja na lokalitetu drevnog egipatskog grada Taposiris Magne, smještenog u blizini Sredozemlja, arheolozi su unutar hrama posvećenog Ozirisu pronašli bistu žene s dijademom. Zbilo se to u prosincu 2024. godine. Dio povjesničara smatra da je upravo ovaj Ozirisov hram bio posljednje počivalište Kleopatre VII. Uz njezinu bistu nađena je i jedna vladarska skulptura koja je na glavi imala klasično faraonsko pokrivalo za glavu. Za sada se ne zna tko bi to mogao biti. No u cijeloj priči indikativno je da su arheolozi blizu poprsja pronašli čak 337 novčića od kojih mnogi prikazuju Kleopatru. Pronađeni su tu i drugi artefakti poput uljanica, brončanog prstena posvećenog Hator, amuleta s ugraviranim natpisom posvećenim bogu Sunca (Ra), posude za kozmetiku, brojnih keramičkih krhotina i drugog. Prema nalazima izgradnja hrama se smješta u 1. stoljeće prije Krista, a nastao je na temeljima ranijeg hrama koji se datira u 4. stoljeća prije Krista.
Je li Kleopatra bila bijela ili nije?
Ne samo da mi danas ne znamo kako je ova egipatska vladarica izgledala već ne znamo ni koje je boje kože bila. Neki poput Zahi Hawassa tvrde da je bila bijela, no kako je njezina majka nepoznata teško je reći kakvu je boju kože imala. Po ocu je bila definitivno Grkinja. Kako je njezin otac imao djecu s više žena, moguće da joj je majka bila i afričkih crnih korijena. Povjesničari uglavnom smatraju da percepcija rasne različitost nije bila poput današnje, tako da nije bilo podcjenjivanja po rasnoj pripadnosti. Međutim, dublje proučavanje društava pokazuje da su ta društva ipak imala predrasude utemeljene – ne isključivo na boji kože već drugim fizičkim obilježjima, pa su tako primjerice drevni Rimljani ljude sa sjevera Europe opisivali kao barbare s grubim crtama lica. Glava moguće Kleopatre bila je izrađena od bijelog mramora i bila je tako malena da je stala u dlan.
Kleopatra je živjela od 69. do 30. pr. Krista, što znači da je umrla sa samo 39. godina. Hawass kao najglasniji egipatski arheolog navodi da nađena bista nije pripadala Kleopatri jer je prikazana rimskim stilom, a ne egipatskim. Ovaj se rimski stil prikazivanja učvrstio u Egiptu, smatra se, tek nakon Kleopatrine smrti, što bi značilo da bista prikazuje neku drugu ženu, no Kleopatra je posljednja vladarica Egipta, pa je ova predložena teorija malo nategnuta.
Piše: Sonja Kirchhoffer
