Jump to content

Caracas

Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
 E artíkulo aki ta skirbí na ortografia di papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.
Caracas
Kapital na  Venezuela
Caracas
Divishon atministrativo
Estado  Distrito Kapital
Koordinato  10°30′22″N 66°54′52″W / 10.50611°N 66.91444°W / 10.50611; -66.91444
Geografia
Área 776 km²
Elevashon 920 meter
Poblashon 
Poblashon
(2017)
2.245.744 habitante
2.894 habitante/km²
Mapa di Caracas
Map
Imágen riba Wikimedia Commons Wikimedia Commons
Wèpsait ofisial
[Editá Wikidata] · [Manual]

Caracas, ofisialmente Santiago de León de Caracas, ta kapital i siudat mas grandi di Venezuela. E ta forma parti di e Distrito Kapital i ta e sentro di e bida polítiko, ekonómiko, kultural i edukativo di e pais. Segun estimashonnan demográfiko, e área metropolitano tabatin rond 3,14 mion habitante den 2005, i e poblashon a kontinua krese den añanan despues.

Geografia i klima

[editá | editá fuente]

Caracas ta situá den un vaye chikitu den e parti nòrt di Venezuela, serka di e serunan di Ávila (konosí tambe komo Cerro El Ávila), ku ta separá e siudat for di Laman Karibe. E vaye ta duna e siudat un topografia ku hopi altura i un bista prominente riba e montañanan den serkania.

E klima di Caracas ta suave i agradable henter aña, danki na su elevashon riba nivel di laman (aproksimadamente 900 meter). Temperaturanan normal ta varia entre 18°C i 28°C, ku un epóka seku i un epóka di awa segun e temporada tropikal.

Historia

[editá | editá fuente]

Caracas a wòrdu fundá dia 25 di yüli 1567 pa Diego de Losada, bou di e nòmber Santiago de León de Caracas. Durante e periodo kolonial i despues di independensia, e siudat a krese i bira un sentro polítiko i atministrativo di gran importansia den region.

== Kultura i institushonnan importante Caracas ta sede di hopi institushon ku tin un papel fundamental den bida nashonal:

  • Gobièrnu di Venezuela, inkluso e Palasio Presidensial di Miraflores.
  • Universidat Sentral di Venezuela (UCV), ku su kampus ta un obra renombrá di arkitekto Carlos Raúl Villanueva i ta un Patrimonio Mundial di UNESCO.
  • Museo, teater, i sentronan di kultura ku ta kontribuí na un bida kultural vibrante.

Ekonomia

[editá | editá fuente]

E siudat ta un hub finansiero i komersial pa Venezuela. Banko, empresa petrolero, komunidatnan empresarial i sektor di servísio ta konsentra aki.