Caracas
| Caracas | ||
|---|---|---|
| Kapital na | ||
| Divishon atministrativo | ||
| Estado | Distrito Kapital | |
| Koordinato | 10°30′22″N 66°54′52″W / 10.50611°N 66.91444°W | |
| Geografia | ||
| Área | 776 km² | |
| Elevashon | 920 meter | |
| Poblashon | ||
| Poblashon (2017) |
2.245.744 habitante 2.894 habitante/km² | |
| Mapa di Caracas | ||
![]() | ||
| Imágen riba | ||
| Wèpsait ofisial | ||
| [Editá Wikidata] · [Manual] | ||
Caracas, ofisialmente Santiago de León de Caracas, ta kapital i siudat mas grandi di Venezuela. E ta forma parti di e Distrito Kapital i ta e sentro di e bida polítiko, ekonómiko, kultural i edukativo di e pais. Segun estimashonnan demográfiko, e área metropolitano tabatin rond 3,14 mion habitante den 2005, i e poblashon a kontinua krese den añanan despues.
Geografia i klima
[editá | editá fuente]Caracas ta situá den un vaye chikitu den e parti nòrt di Venezuela, serka di e serunan di Ávila (konosí tambe komo Cerro El Ávila), ku ta separá e siudat for di Laman Karibe. E vaye ta duna e siudat un topografia ku hopi altura i un bista prominente riba e montañanan den serkania.
E klima di Caracas ta suave i agradable henter aña, danki na su elevashon riba nivel di laman (aproksimadamente 900 meter). Temperaturanan normal ta varia entre 18°C i 28°C, ku un epóka seku i un epóka di awa segun e temporada tropikal.
Historia
[editá | editá fuente]Caracas a wòrdu fundá dia 25 di yüli 1567 pa Diego de Losada, bou di e nòmber Santiago de León de Caracas. Durante e periodo kolonial i despues di independensia, e siudat a krese i bira un sentro polítiko i atministrativo di gran importansia den region.
== Kultura i institushonnan importante Caracas ta sede di hopi institushon ku tin un papel fundamental den bida nashonal:
- Gobièrnu di Venezuela, inkluso e Palasio Presidensial di Miraflores.
- Universidat Sentral di Venezuela (UCV), ku su kampus ta un obra renombrá di arkitekto Carlos Raúl Villanueva i ta un Patrimonio Mundial di UNESCO.
- Museo, teater, i sentronan di kultura ku ta kontribuí na un bida kultural vibrante.
Ekonomia
[editá | editá fuente]E siudat ta un hub finansiero i komersial pa Venezuela. Banko, empresa petrolero, komunidatnan empresarial i sektor di servísio ta konsentra aki.
