Datum
Utorak 28.05.2024.
Lokacija
Hotel International
Miramarska cesta 24, Zagreb, HR

O KONFERENCIJI

O KONFERENCIJI

Kad je riječ o budućnosti održive poljoprivrede, mnogi vjeruju da će do trenutka kada broj stanovnika na Zemlji dosegne 9 milijardi biti potpuno iscrpljeni mnogi prirodni resursi, što od svih nas zahtijeva alternativna održiva rješenja. To nam daje nešto manje od 30 godina da napravimo promjenu prema održivom načinu života uz očuvanje naše poljoprivrede i izvora hrane.

Akreditacija
besplatno za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice ovdje

Kad je riječ o budućnosti održive poljoprivrede, mnogi vjeruju da će do trenutka kada broj stanovnika na Zemlji dosegne 9 milijardi biti potpuno iscrpljeni mnogi prirodni resursi, što od svih nas zahtijeva alternativna održiva rješenja. To nam daje nešto manje od 30 godina da napravimo promjenu prema održivom načinu života uz očuvanje naše poljoprivrede i izvora hrane.

Akreditacija
besplatno za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice ovdje

KRATKO O PANELIMA

KRATKO O PANELIMA

PANEL 1: Poljoprivreda kao samodostatna, inovativna, strateška industrija Hrvatske i suradnja s prehrambenom industrijom za izvoz
Na panelu će se raspravljati kako buduća poljoprivredna politika mora i može omogućiti razvoj poljoprivrednog sektora kako bi bio produktivniji, više usklađen s tržištem, učinkovitiji u cijelom lancu proizvodnje i prerade hrane te konkurentniji u izvozu. Za ostvarenje svih tih ciljeva nužni su transformacija poljoprivredne proizvodnje, velika ulaganja, investicije u nove tehnologije, nova znanja i digitalizacija, ali i opredijeljenost države da su poljoprivreda i proizvodnja hrane strateške industrije.

PANEL 2: Kako će i s kojim posljedicama Hrvatska implementirati složene zahtjeve zelenih politika EU-a
Na panelu će se objasniti koji su sve izazovi i ostvarivost poljoprivredne proizvodnje u uvjetima provođenja europske zelene agende, koje su opasnosti u zahtjevima implementacije zelenih
politika EU-a, kako povećati konkurentnost ratarske proizvodnje te, što je za budućnost hrvatske poljoprivrede izuzetno važno, kako ostvariti povećanje proizvodnje hrane, posebno povrća i voća, stočnog fonda u govedarstvu i svinjogojstvu uz znatno smanjenje stakleničkih plinova i smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva..

PANEL 1: Poljoprivreda kao samodostatna, inovativna, strateška industrija Hrvatske i suradnja s prehrambenom industrijom za izvoz
Na panelu će se raspravljati kako buduća poljoprivredna politika mora i može omogućiti razvoj poljoprivrednog sektora kako bi bio produktivniji, više usklađen s tržištem, učinkovitiji u cijelom lancu proizvodnje i prerade hrane te konkurentniji u izvozu. Za ostvarenje svih tih ciljeva nužni su transformacija poljoprivredne proizvodnje, velika ulaganja, investicije u nove tehnologije, nova znanja i digitalizacija, ali i opredijeljenost države da su poljoprivreda i proizvodnja hrane strateške industrije.

PANEL 2: 2: Kako će i s kojim posljedicama Hrvatska implementirati složene zahtjeve zelenih politika EU-a
Na panelu će se objasniti koji su sve izazovi i ostvarivost poljoprivredne proizvodnje u uvjetima provođenja europske zelene agende, koje su opasnosti u zahtjevima implementacije zelenih
politika EU-a, kako povećati konkurentnost ratarske proizvodnje te, što je za budućnost hrvatske poljoprivrede izuzetno važno, kako ostvariti povećanje proizvodnje hrane, posebno povrća i voća, stočnog fonda u govedarstvu i svinjogojstvu uz znatno smanjenje stakleničkih plinova i smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva..

CILJ KONFERENCIJE

CILJ KONFERENCIJE

Cilj je konferencije okupiti poljoprivrednike, dobavljače, prerađivače, javni sektor, izvoznike i sve dionike koji sudjeluju u lancu proizvodnje i distribucije domaće hrane, kako bi diskutirali i pridonijeli unapređenju vizije održivog poljoprivrednog i prehrambenog sustava Republike Hrvatske.

Cilj je konferencije okupiti poljoprivrednike, dobavljače, prerađivače, javni sektor, izvoznike i sve dionike koji sudjeluju u lancu proizvodnje i distribucije domaće hrane, kako bi diskutirali i pridonijeli unapređenju vizije održivog poljoprivrednog i prehrambenog sustava Republike Hrvatske.

ZAKLJUČCI

ZAKLJUČCI

Pitanje održivosti i poljoprivredne proizvodnje jedno je od ključnih ne samo za gospodarstvo, već i za opskrbu hranom. S čime se sve suočava hrvatska poljoprivreda te kako na nju utječu europske zelene politike, raspravljano je na konferenciji “Održiva poljoprivreda – izazovi i rješenja”, koja je održana u utorak 28. svibnja u zagrebačkom hotelu International.

Je li poljoprivreda samodostatna, inovativna i strateška industrija u Hrvatskoj te kakva je suradnja s prehrambenom industrijom, otkrio je u svojoj prezentaciji profesor Ivo Grgić sa Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

“Hrvatska nije sama, niti zatvorena. Ona je dio europskog i svjetskog tržišnog prostora. To je činjenica o kojoj nema potrebe raspravljati. Iako se deklarativno poziva na EU, Hrvatska nije postavila strategiju poljoprivredu. Drugi je problem zapušteno poljoprivredno zemljište. Nama se stranci čude koliko zemljišta imamo, a ovisimo o uvozu”, rekao je i dodao:

“Imamo prevelik broj malih proizvođača kod kojih je teško upotrijebiti inovativna proizvodna rješenja. Uz to, imamo raslojavanje poljoprivrede, ali i velik broj različitih proizvođača. Imamo stalnu ovisnost o uvozu i veliki vanjski deficit. To nisu statične vrijednosti i one se mijenjaju. Imamo i slabiju povezanost proizvođača s prehrambenom industrijom. To je pet stvari koje znatno utječe na domaću poljoprivredu”, istaknuo je profesor Grgić.

Na panelu koji je uslijedio, a na kojem se raspravljalo o istoj temi, zaključeno je da osim smanjenja poljoprivredne proizvodnje, unatoč 10 milijardi eura koje je Hrvatska dobila iz europskih fondova, treba poraditi i na još nekim važnim aspektima koji se tiču održivosti i samodostatnosti domaće proizvodnje hrane.

Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore otkrila je kako je lani pala produktivnosti u odnosu na EU te trenutno iznosi 31 posto. Dodala je da su realni dohoci poljoprivrednih proizvođača pali za 10 posto.

“Trebamo sniziti troškove u proizvodnji i racionalizirati angažman radne snage i prema tome organizirati mjere poljoprivrede, implementirati metode koje će povećati prinos i smanjiti troškove, komasaciju, navodnjavanja, udruženje malih proizvođača, dakle stvaranje ekonomije obujma te raditi marketing naših proizvoda”, ustvrdila je Jurišić.

Na koji način će složeni zahtjevi u sklopu zelenih politika Europske unije utjecati na poljoprivredu i proizvodnju hrane u Hrvatskoj bilo je riječi u prezentaciji konzultantice za prehrambenu industriju i poljoprivredu, Zvjezdane Blažić.

“Europska komisija je dala ocjenu stanja gdje se Hrvatska nalazi. Što se tiče okolišnih uvjeta smo dobri. Smanjili smo upotrebu pesticida, mineralnih gnojiva, imamo izuzetno dobru kvalitetu vode, ali imamo problem s kvalitetom tla, pogotovo u mediteranskom dijelu gdje prijete erozije. No, još veća prijetnja je u istočnoj Slavoniji zbog niske razine organskih tvari. Na tome se zaista treba puno raditi ako želimo održati proizvodnju, jer tu nemamo sustavnog praćenja”, ustvrdila je.

Iako je u Hrvatskoj trenutno oko 8,3 posto poljoprivrednih zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, moguće je da će se to morati povećati na 25 posto. S druge strane, izdvajanja poljoprivrednih proizvođača za prilagodbu tim zahtjevima su velika.

Europska komisija, rečeno je, ocijenila je da Hrvatska ima bolje rezultate u zaštiti okoliša klime, no problem je konkurentnost i produktivnost.

“Mi smo još uvijek na 35 posto razine EU, s time da smo prošle godine imali pad produktivnosti od 15 posto. Što se tiče generacijske obnove i života u ruralnim krajevima, tu nam je situacija loša, ali tako je i u drugim članicama EU”, rekla je Blažić te dodala da je ko 1,1 milijardi eura strateških sredstava uloženo u poljoprivredu, od čega 500 milijuna na samu proizvodnju.

“Imamo osigurana sredstva koja se tiču klime i okoliša, ali pitanje je jesu li nam trebala u drugom dijelu koji se tiču proizvodnje, produktivnosti i održivosti”, zaključila je.

Na kraju je zaključeno kako od ulaska Hrvatske u Europsku uniju ipak nije došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje.

“Proizvodnja pšenice je stagnirala, proizvodnja kukuruza je snažno pala u prošlih nekoliko godina, a pala je i proizvodnja soje i šećerna repe. Glavne voćne vrsta imale su trend pada, a kod proizvodnje povrća prisutne su velike oscilacije. Negativne trendove u stočarstvu predvodi proizvodnja mlijeka u kojoj pada broj krava, broj farmi, broj isporučitelja mlijeka te proizvodnja mlijeka. Pad je prisutan i kod broja goveda i svinja, a pozitivan trend ima samo proizvodnja peradi i jaja.

Ako promatramo strukturu poljoprivrednih gospodarstava možemo vidjeti da se poljoprivreda vrlo sporo i nedovoljno mijenja da bi bila sposoban prilagođavati se za snažniji nastup na tržištu i ostvarenje boljih rezultata poslovanja. Hrvatsku poljoprivredu još uvijek odlikuju manja poljoprivredna gospodarstva, niska produktivnost rada, a nedostaju stručna znanja koja su danas nužna za korištenje suvremenih tehnologija. Dobna i obrazovna struktura proizvođača nam je neprilagođena zahtjevima tržišne vrlo konkurentne EU poljoprivrede”, zaključak je konferencije uz napomenu da, unatoč svemu, ipak postoje svijetli primjeri poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

Pitanje održivosti i poljoprivredne proizvodnje jedno je od ključnih ne samo za gospodarstvo, već i za opskrbu hranom. S čime se sve suočava hrvatska poljoprivreda te kako na nju utječu europske zelene politike, raspravljano je na konferenciji “Održiva poljoprivreda – izazovi i rješenja”, koja je održana u utorak 28. svibnja u zagrebačkom hotelu International.

Je li poljoprivreda samodostatna, inovativna i strateška industrija u Hrvatskoj te kakva je suradnja s prehrambenom industrijom, otkrio je u svojoj prezentaciji profesor Ivo Grgić sa Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

“Hrvatska nije sama, niti zatvorena. Ona je dio europskog i svjetskog tržišnog prostora. To je činjenica o kojoj nema potrebe raspravljati. Iako se deklarativno poziva na EU, Hrvatska nije postavila strategiju poljoprivredu. Drugi je problem zapušteno poljoprivredno zemljište. Nama se stranci čude koliko zemljišta imamo, a ovisimo o uvozu”, rekao je i dodao:

“Imamo prevelik broj malih proizvođača kod kojih je teško upotrijebiti inovativna proizvodna rješenja. Uz to, imamo raslojavanje poljoprivrede, ali i velik broj različitih proizvođača. Imamo stalnu ovisnost o uvozu i veliki vanjski deficit. To nisu statične vrijednosti i one se mijenjaju. Imamo i slabiju povezanost proizvođača s prehrambenom industrijom. To je pet stvari koje znatno utječe na domaću poljoprivredu”, istaknuo je profesor Grgić.

Na panelu koji je uslijedio, a na kojem se raspravljalo o istoj temi, zaključeno je da osim smanjenja poljoprivredne proizvodnje, unatoč 10 milijardi eura koje je Hrvatska dobila iz europskih fondova, treba poraditi i na još nekim važnim aspektima koji se tiču održivosti i samodostatnosti domaće proizvodnje hrane.

Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore otkrila je kako je lani pala produktivnosti u odnosu na EU te trenutno iznosi 31 posto. Dodala je da su realni dohoci poljoprivrednih proizvođača pali za 10 posto.

“Trebamo sniziti troškove u proizvodnji i racionalizirati angažman radne snage i prema tome organizirati mjere poljoprivrede, implementirati metode koje će povećati prinos i smanjiti troškove, komasaciju, navodnjavanja, udruženje malih proizvođača, dakle stvaranje ekonomije obujma te raditi marketing naših proizvoda”, ustvrdila je Jurišić.

Na koji način će složeni zahtjevi u sklopu zelenih politika Europske unije utjecati na poljoprivredu i proizvodnju hrane u Hrvatskoj bilo je riječi u prezentaciji konzultantice za prehrambenu industriju i poljoprivredu, Zvjezdane Blažić.

“Europska komisija je dala ocjenu stanja gdje se Hrvatska nalazi. Što se tiče okolišnih uvjeta smo dobri. Smanjili smo upotrebu pesticida, mineralnih gnojiva, imamo izuzetno dobru kvalitetu vode, ali imamo problem s kvalitetom tla, pogotovo u mediteranskom dijelu gdje prijete erozije. No, još veća prijetnja je u istočnoj Slavoniji zbog niske razine organskih tvari. Na tome se zaista treba puno raditi ako želimo održati proizvodnju, jer tu nemamo sustavnog praćenja”, ustvrdila je.

Iako je u Hrvatskoj trenutno oko 8,3 posto poljoprivrednih zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, moguće je da će se to morati povećati na 25 posto. S druge strane, izdvajanja poljoprivrednih proizvođača za prilagodbu tim zahtjevima su velika.

Europska komisija, rečeno je, ocijenila je da Hrvatska ima bolje rezultate u zaštiti okoliša klime, no problem je konkurentnost i produktivnost.

“Mi smo još uvijek na 35 posto razine EU, s time da smo prošle godine imali pad produktivnosti od 15 posto. Što se tiče generacijske obnove i života u ruralnim krajevima, tu nam je situacija loša, ali tako je i u drugim članicama EU”, rekla je Blažić te dodala da je ko 1,1 milijardi eura strateških sredstava uloženo u poljoprivredu, od čega 500 milijuna na samu proizvodnju.

“Imamo osigurana sredstva koja se tiču klime i okoliša, ali pitanje je jesu li nam trebala u drugom dijelu koji se tiču proizvodnje, produktivnosti i održivosti”, zaključila je.

Na kraju je zaključeno kako od ulaska Hrvatske u Europsku uniju ipak nije došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje.

“Proizvodnja pšenice je stagnirala, proizvodnja kukuruza je snažno pala u prošlih nekoliko godina, a pala je i proizvodnja soje i šećerna repe. Glavne voćne vrsta imale su trend pada, a kod proizvodnje povrća prisutne su velike oscilacije. Negativne trendove u stočarstvu predvodi proizvodnja mlijeka u kojoj pada broj krava, broj farmi, broj isporučitelja mlijeka te proizvodnja mlijeka. Pad je prisutan i kod broja goveda i svinja, a pozitivan trend ima samo proizvodnja peradi i jaja.

Ako promatramo strukturu poljoprivrednih gospodarstava možemo vidjeti da se poljoprivreda vrlo sporo i nedovoljno mijenja da bi bila sposoban prilagođavati se za snažniji nastup na tržištu i ostvarenje boljih rezultata poslovanja. Hrvatsku poljoprivredu još uvijek odlikuju manja poljoprivredna gospodarstva, niska produktivnost rada, a nedostaju stručna znanja koja su danas nužna za korištenje suvremenih tehnologija. Dobna i obrazovna struktura proizvođača nam je neprilagođena zahtjevima tržišne vrlo konkurentne EU poljoprivrede”, zaključak je konferencije uz napomenu da, unatoč svemu, ipak postoje svijetli primjeri poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

GALERIJA

GALERIJA

PROGRAM KONFERENCIJE

PROGRAM KONFERENCIJE

Satnica Tema
09:30 – 10:00 Kava dobrodošlice i registracija
10:00 – 10:10 Otvorenje i pozdravni govor, Tomislav Stojak, savjetnik za strateške projekte i razvoj, Motus Media
10:10 – 10:20 Pozdravni govor
10:20 – 10:30 Uvod u panel:
Poljoprivreda kao samodostatna, inovativna, strateška industrija Hrvatske i suradnja s prehrambenom industrijom za izvoz,
Ivo Grgić
, profesor,  Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Agronomski fakultet u Zagrebu
10:30 – 11:15 Panel rasprava:
Poljoprivreda kao samodostatna, inovativna, strateška industrija Hrvatske i suradnja s prehrambenom industrijom za izvoz
Mladen Jakopović
, predsjednik, Hrvatska poljoprivredna komora
Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju, Hrvatska gospodarska komora
Ivo Grgić, profesor, Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Agronomski fakultet u Zagrebu
Moderator: Tomislav Cerovec, novinar i urednik na HRT-u
+ P/O iz publike
11:15 – 11:25 Uvod u panel:
Kako će i s kojim posljedicama Hrvatska implementirati složene zahtjeve zelenih politika EU-a,
Zvjezdana Blažić
, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, Geja savjetovanje d.o.o
11:25 – 12:10 Panel rasprava:
Kako će i s kojim posljedicama Hrvatska implementirati složene zahtjeve zelenih politika EU-a
Zvjezdana Blažić
, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, Geja savjetovanje d.o.o
Mato Brlošić, proizvođač sjemena i ratar, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore
Sanja Lugomer Ćuk, izvršna direktorica, Perfa-Bio d.o.o.
Miroslav Božić, savjetnik Uprave, Hrvatska industrija šećera d.d.
Moderator: Tomislav Cerovec, novinar i urednik na HRT-u
+ P/O iz publike
12:10 – 12:30 Osvrt i zaključak
12:30 – 13:30 Zatvaranje konferencije i druženje sudionika uz zakusku

Voditelj konferencije:
Daniel Delale, Motus Media

Moderator panela:
Tomislav Cerovec, novinar i urednik na HRT

*program je podložan promjenama

Voditelj konferencije:
Daniel Delale, Motus Media

Moderator panela:
Tomislav Cerovec, novinar i urednik na HRT

*program je podložan promjenama

PREDAVAČI I PANELISTI

PREDAVAČI I PANELISTI

Zvjezdana Blažić

Konzultantica u agrobusiness sektoru – proizvodnji hrane u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, vlasnica Geja savjetovanje d.o.o.

Tomislav Cerovec

Urednik, novinar, publicist, moderator i organizator stručnih konferencija, copywriter te trener javnog nastupa, medijskog i kriznog komuniciranja

Sanja Lugomer Ćuk

Izvršna direktorica Perfa-Bio d.o.o.

Ivo Grgić

Profesor, zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Agronomski fakultet u Zagrebu

Krunoslav Karalić

Zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Žaklina Jurišić

Voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore

Mato Brlošić

Vlasnik obrta u poljoprivredi Crnica i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore

Miroslav Božić

Savjetnik Uprave Hrvatske industrije šećera d.d.,
član Promatračkog tijela DG AGRI za europsko tržište šećera od 2017. godine

POKROVITELJ

POKROVITELJ

SPONZORI

SPONZORI

U MEDIJIMA

U MEDIJIMA

Zvjezdana Blažić
konzultantica u agribusiness sektoru – proizvodnji hrane u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, vlasnica Geja savjetovanje d.o.o.

2015 – danas ; Bavi se konzultantskim poslom u poljoprivredi I prehrambenoj industriji nakon dugogodišnjeg rada u privatnom I javnom sektoru vezanom uz poljoprivredu I prehrambenu industriju. U suradnji sa Smarter d.o.o. konzultantske kuće specializirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju operativno vodila projekt izrade strategije poljoprivrede RH, strateške smjetnice i Viziju poljoprivrede RH za razdoblje 2020 -2030.

Kao sektorski ekspert sudjelovala u timu PWC I EIB u Projektu EX ante analize uvođenja financijskih instrumenata u poljoprivredi . Za FAO sudjelovala u timu EBRD I Wageningen U&R na projektu mogućnosti unapređenje sektora voća I povrća u RH. 

Izradila analizu mogućeg utjeca TTIPa na poljoprivredno prehrambeni sektor RH za potrebe ministarstva vanjskih poslova u timu PWCa

Mnogobrojni  drugi projekte za inozemne I domaće klijente.

 

2012 -2014  Pomoćnica ministra poljoprivrede – odgovorna za Upravu poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede RH u momentu ulaska u EU sa potrebom prilagodbe cijelog Sektora novih uvjetima poslovanja na EU tržištu te uvođenju novog modela Izravnih potpora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU za razdoblje 2014. – 2020.

Izrađivala analize utjecaja pristupanja Hrvatske EU na poljoprivredno prehrambeni sektor, analize konkurentnosti pojedinih sektora poljoprivrede, te prehrambene industrije, vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH i mogućnosti unapređenja vanjskotrgovinske razmjene hrane.

 

Prije rada u Ministarstvu poljoprivrede djelovala je na vodećim pozicijama u prehrambenoj industriji. 

U konditorskoj industriji “KRAŠ” bila je zaposlena je od 1986.do 2005. godine gdje je radila na visokostručnim poslovima – od pripravnice do predsjednice Uprave društva. 

2006 – 2011 Badel 1862 d.d. Bila je članica i predsjednica uprave najvećeg hrvatskog proizvođača pića BADEL 1862 d.d. gdje je provela sveobuhvatni proces vlasničkog, financijskog, organizacijskog I poslovnog restrukturiranja poslovanja u kriznim uvjetima.

Radila je na mnogobrojnim projektima i bila član interdisciplinarnih timova u području organizacije rada, racionalizacije poslovanja, transformacije vlasništva, restrukturiranja poduzeća, strateškog planiranja. Kontinuirano se usavršavala putem mnogobrojnih treninga te završila Školu poslovnog upravljanja provedenu u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu, kao i mnogobrojne treninge iz područja strategije poslovanja i menadžerskih vještina pri Međunarodnoj školi za management – Bled, Slovenija.  Završila i Korporativno upravljanje za članove Nadzornih i upravnih odbora – Ekonomski fakultet u Zagrebu i Splitu.

Sudjelovala u radu mnogobrojnih međunarodnih I domaćih konferencija kao predavač, učesnik okruglih stolova te prezentirala hrvatske prakse I stavove u pojedinim  područjima iz agribusiness sektora.

Tomislav Cerovec
urednik, novinar, publicist, moderator i organizator stručnih konferencija, copywriter te trener javnog nastupa, medijskog i kriznog komuniciranja

Tomislav ima bogato iskustvo u radu s medijima, javnim i medijskim nastupom, komunikacijama, kriznom menadžmentu i kriznom komuniciranju. Završio je Pravni fakultet u Zagrebu, Studij  socijalnog rada. Novinarstvom se počeo baviti 1992., kao vanjski suradnik u političkom tjedniku Danas, a tijekom cijele dosadašnje karijere honorarno je kao novinar surađivao sa svim važnijim dnevnim (Večernji i Jutarnji list, Vjesnik) i tjednim listovima te specijaliziranim tjednicima, poput Lidera, Novca, Banke i dr. Bio je također i idejni začetnik nekoliko specijaliziranih novinskih izdanja (Professional), te vlasnik jednog od prvih internet radija u regiji (In Radio 2005.-2009.). Na HRT-u počinje raditi krajem 1993. gdje na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji radi kao novinar, reporter, komentator, urednik poslovne emisije i urednik Vijesti, urednik Redakcije za gospodarstvo, izvršni urednik TV emisija, te i kao Glavni urednik za digitalne medije HRT-a. Bio je idejni autor, voditelj  i urednik novih emisija koje su po formi i sadržaju bile potpuno inovativna rješenja, za koje je i predložen za novinarsku nagradu godine. Osmislio je i u praksi implementirao program javnog nastupa, medijskih treninga i kriznog komuniciranja koje drži od 1996. godine i jedan je od začetnika takvih programa u Hrvatskoj. U Hrvatskoj i regiji držao je treninge i edukacije o javnom i medijskom nastupu te kriznom komuniciranju – za međunarodne korporacije, tvrtke od posebnog značaja, banke, osiguravajuća društva, političare i političke stranke, te javne i privatne institucije. Kao copywriter radio je za tvrtke i specijalizirane institucije. Završio je i više stručnih usavršavanja, primjerice u područjima razvojne i psihologije osobnosti, valdovske pedagogije te medijskog komuniciranja. Istodobno, vodi i organizira stručne konferencije i okrugle stolove. U jednom mandatu, kao nestranačka, stručna osoba radio je kao glasnogovornik ministra i Ministrastva gospodarstva. 

Autor je nacionalnog dijela enciklopedijskog izdanja knjige o povijesti „Na današnji dan“ u izdanju Mozaik knjige. Trenutačno priprema vlastito izdanje knjige o javnom nastupu, medijskom i kriznom komuniciranju.

Sanja Lugomer Ćuk
Izvršna direktorica Perfa-Bio d.o.o.

Izvršna direktorica, Perfa-bio d.o.o.
 izrada plana poslovanja kompanije
 kontroling provedbe definiranih planova
 sudjelovanje u planiranju razvoja kompanije
 definiranje i provedba ciljeva i zadataka prema organizacijskim jedinicama
 koordinacija tima voditelja poslovnih funkcija
Koordinator pakirnice, Biovega d.o.o
 planiranje rada pakirnice za vlastite brandove, izrada plana proizvodnje u kom za
sve brandove vs prodajne količine, kontrola provedbe plana proizvodnje, kontrola
narudžbi sirovina i repromaterijala vs zalihe, kontrola troškova – izrada i kontrola
plana troškova odjela (buget godišnji odjela pakirnica te kontrola utjecaja
troškova pakirnice na proizvođačku cijenu proizvoda), kontrola rokova robe na
stanju (i rješavanje takvih rokova u dogovoru s ostalim odjelima)
Voditelj prodaje, Biovega d.o.o.
 vođenje tima prodaje za sve kanale prodaje uključujući izvoz
 upravljanje i razvijanje odnosa s ključnim kupcima po pojedinim kanalima,
godišnje pregovaranje i realizacija godišnjih ugovora
 izrada plana prodaje za sve kanale prodaje te briga za izvršenje plana,
izvješćivanje o rezultatima prodaje vs prometi i marže
 izrada plana troškova odjela, kontrola plana troškova
 izrada MKT-plana-budgetriranje i provedba promotivnih aktivnosti prema kupcima
 sudjelovanje u razvoju novih proizvoda (tržišna pozicija, cijene, ulaganja)
 analiza cijena, aktivnosti i tržišne pozicije konkurencije
Key Account Manager, Biovega d.o.o.
 upravljanje i razvijanje odnosa s ključnim kupcima
 organiziranje svih aktivnosti prema ključnim kupcima
 pregovaranje i realizacija godišnjih ugovora
 izrada plana prodaje za ključne kupce te briga za izvršenje plana
 upravljanje prodajnim timom u cilju realizaciji aktivnosti za ključne kupce
 osmišljavanje i predlaganje promotivnih aktivnosti prema ključnim kupcima
 osmišljavanje planograma i strategije pozicioniranja proizvoda
 analiza cijena, aktivnosti i tržišne pozicije konkurencije
 izvješćivanje o rezultatima prodaje
Key Account Manager, Atlantic trade d.d.
 pregovaranje i realizacija godišnjih ugovora, izvještavanje
 provođenje svih promo aktivnosti prema ključnim kupcima
 realizacija ulistanja i pozicioniranja proizvoda u skladu s politikom tvrtke
 analiza cijena, aktivnosti i tržišne pozicije konkurencije
Trade Marketing Manager , Atlantic trade d.d.
 temeljem planiranog budgeta razrada plana aktivnosti po kupcima (KAM i
regionalni kupci)
 koordinacija aktivnosti; pozicija i oglašavanja kod kupaca, usmjeravanje prodaje
na realizaciju aktivnosti, mjesečni izvještaji o provedenom
 prijedlozi i prezentacije za širenje pozicije kod kupaca (pregovaranje s kupcima)

2/2
 prijedlozi i prezentacije za uvođenje novih proizvoda (za prodaju)
 praćenje troškova vezanih za realizaciju budgeta vs povećanje udjela branda u
prodaji (KAM i groseri)
Area Manager, Badel 1862 d.d., Vanjska trgovina
 uspostavljanje i održavanje odnosa s kupcima,
 izrada plana prodaje, koordinacija promotivnih aktivnosti,
 izrada kalkulacija, davanje ponuda,
 priprema i provedba godišnjih ugovora,
 izrada izvješća o prodaji (prometi, troškovi, marže)
 kontrola financijskog poslovanja poduzeća u Sloveniji (RDIG)
 razvoj novih proizvoda za pojedina tržišta, planiranje za proizvodnju vs količine
Referent u izvozu, Badel 1862 d.d., sektor Vanjska trgovina
Nakon pripravničkog staža poslovi su bili vezani za organizacija isporuke robe, izrada
izvozne dokumentacije te svih ostalih operativnih poslova.

Administrativni referent, Geissler GmbH, njemačko predstavništvo.
Za vrijeme studija 2 god. radila sam administrativne poslove vezane za rad
predstavništva.

Ivo Grgić
Profesor, Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Agronomski fakultet u Zagrebu

redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu u Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarskoj, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 160 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika a nedavno je predstavljena knjiga „O poljoprivredi i selu u godinama prijelomnim, mudrovanja iz udobne akademske sjedalice“ gdje na jednom mjestu sudu javnosti izlaže svoje javne nastupe u zadnjih desetak godina. Rado sudjeluje u javnom prostoru kao autor, sugovornik ili na panelima, okruglim stolovima i sličnim događanjima gdje je u središtu poljoprivreda i ruralni prostor. 

Član je uređivačkih odbora osam znanstvenih časopisa. 

Znanstveni interes je poljoprivredna politika, razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. 

Voditelj je ili suradnik na mnogim razvojnim i strateškim dokumentima lokalne i državme razine, ali i na razini poduzeća. 

Tridesetak godina sudjeluje u raznim povjerenstvima u izradi strateških dokumenata za poljoprivredu Republike Hrvatske, od zakona do pravilnika.

Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Redoviti član je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je upravitelj zaklade PRSTEN. U lipnju 2022. godine imenovan je posebnim savjetnikom ministrice poljoprivrede u Vladi Republike Hrvatske.

Krunoslav Karalić
zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Znanstveni novak-asistent 

na projektu  Agroekološki model interpretacije analize tla i biljke i Utjecaj kondicioniranja tla na hraniva i teške metale u sustavu tlo – biljka

Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 

 

Viši asistent

Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 

 

Docent

Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 

 

Izvanredni profesor

Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku 

 

Pomoćnik ministra poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije

 

Pomoćnik ministrice poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište

 

Zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

 

Žaklina Jurišić
voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore

Žaklina Jurišić je diplomirala agronomiju, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo 1993. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Državnom zavodu za statistiku, Sektor za nacionalne račune, radila je četiri godine, a potom 13 godina u Ministarstvu poljoprivrede, između ostaloga i kao ravnateljica Uprave za ruralni razvoj. Sudjelovala u pregovorima o pristupanju RH u EU u Poglavlju 11. – Poljoprivreda i ruralni razvoj. Voditeljica je Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju u HGK, gdje radi od 2012. godine. Područje specijalizacije joj je: poljoprivredna politika – ruralni razvoj, izravna plaćanja, uređenje tržišta.

Mato Brlošić
Vlasnik obrta u poljoprivredi Crnica i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore

1993. Opg organizacijski oblik poljoprivredna proizvodnja od 2005. Godine iz organizacijskog oblika OPG -a, gospodarstvo prelazi u organizacijski oblik obrta. Na obrtu danas obrađujem 150 ha zemlje od kultura uzgajam Pšenicu, Ječam, uljanu repicu, bob, šećernu repu, kukuruz, zob. Sve žitarice se uzgajaju za sjemensku proizvodnju. Od 1990. aktivni član u udragama poljoprivrednika, udruga poljoprivrednika Đakovš ne kao predsjednik od 2004. godine predsjednik udruge Brazda Đakovo, ak vni član ZUSSB član vjerovničkog vijeća stečaja Đakovš ne predstavljao male dobavljače. Od 2009. godine član upravnog odbora HPK od 2012. – 2017. godine predsjednik HPK. Član privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora u stečaju predstavnik malih dobavljača od 2017. do danas član upravnog odbora HPK.

Miroslav Božić
savjetnik Uprave Hrvatske industrije šećera d.d., član Promatračkog tijela DG AGRI za europsko tržište šećera od 2017. godine

Miroslav Božić je stručnjak za područje poljoprivredne i ruralne politike koji se više 30 godina bavi ovom tematikom. U početku kao znanstvenik na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na katedri „Tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda“ (1989-1995), potom duži niz godina kao rukovoditelj na odgovornim dužnostima u resoru državnoj administracije za područje poljoprivrede (1995-2011), a od 2012. g. je u poslovnom sektoru, unutar hrvatske prehrambene industrije. Po obrazovanju je poljoprivredni ekonomist sa završenim diplomskim studijem 1989. i magisterijem u ovom području obranjenim 1992. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Stručno usavršavanje nastavlja za vrijeme rada u poslovnom sektoru, te 2015. godine stječe akademski stupanj MBA na međunarodno akreditiranoj poslovnoj školu Cotrugli u Zagrebu. Za vrijeme rada u državnoj upravi radi na poslovima pomoćnika ministra / ravnatelja uprave u kontinuitetu od 15 godina. Za to vrijeme Hrvatska prolazi razdoblje snažnog integriranja u međunarodne trgovinske, gospodarske i političke asocijacije. M. Božić je u tim aktivnostima angažiran kao voditelj nacionalnog stručnog pregovaračkog tima u području poljoprivrede i ruralnog razvoja. To uključuje WTO pregovore, SSP pregovore s EU, sve hrvatske dvostrane trgovinske pregovore te višestrane sporazume CEFTA i EFTA. Kruna ovih aktivnosti je uspješno vođenje Radne skupine za poljoprivredu i ruralni razvoj u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU. Od travnja 2012. je na poslovima savjetnika uprave u jednoj od najuspješnijih hrvatskih prehrambenih izvoznih kompanija koja 2019. g. postaje jedan od osnivača Hrvatske industrije šećera (HIŠ). HIŠ je od 2020. godine jedini domaći poslovni sustav za preradu šećerne repe i proizvodnju šećera, nakon uspješnog povezivanja triju domaćih šećerana. Od hrvatskog ulaska u EU godine 2013., M. Božić je predstavnik hrvatske industrije u Udruženju europskih proizvođača šećera (CEFS), a od lipnju 2017. g. je član Gospodarskog odbora Promatračkog tijela DG AGRI za europsko tržište šećera.