Kina i Severna Koreja postepeno stežu obruč uticaja nad ruskim Dalekim istokom, pretvarajući ogromna istočna prostranstva u zone pod stranim ekonomskim nadzorom, saopštila je danas Ukrajinska spoljna obaveštajna služba, a prenosi United24 Media.
Prema navodima agencije, Moskva sve češće "plaća" svojim ratnim saveznicima sopstvenom teritorijom, jer se sve teže nosi sa održavanjem rata protiv Ukrajine.
Kineska ekonomska ekspanzija
Kineski ekonomski uticaj u regionu neprestano raste, a procene pokazuju da bi kineske investicije u ruski Daleki istok do kraja 2025. godine mogle dostići 1 bilion rubalja (oko 11,6 milijardi evra). Ipak, većina sporazuma se za sada odnosi na trgovinu, a ne na razvoj infrastrukture.
Senator iz Habarovskog kraja, Viktor Kalašnikov, izjavio je da je rusko-kineska trgovina porasla za 5,5 miliona tona tokom 2024. godine, kao i dodatnih 36 odsto u prvoj polovini 2025. godine. Istovremeno, Peking sprovodi ono što ukrajinska obaveštajna služba naziva "tihom demografskom ekspanzijom".
Prema procenama, između Vladivostoka i Urala trenutno živi oko dva miliona kineskih državljana – broj koji i dalje raste zahvaljujući povlašćenim ekonomskim zonama i bezviznom režimu. U pojedinim oblastima već su formirane enklave u kojima "Rusi gotovo uopšte ne rade", navodi se u izveštaju.
Severna Koreja kao ključni izvor radne snage
Paralelno sa rastućim kineskim uticajem, Severna Koreja postaje ključni izvor radne snage za Rusiju.
Kako navode ukrajinski obaveštajci, tokom prethodne godine više od 15.000 severnokorejskih radnika zvanično je stiglo na ruski Daleki istok, dok nezvanične procene govore i o broju od čak 50.000. Ruske firme su već zatražile dodatnih 153.000 ugovora o radu. Navodno, Pjongjang od ovog aranžmana godišnje zarađuje i do 429 miliona evra, dok radnici primaju minimalne nadnice.
Izveštaj upozorava na opasnu dinamiku, dve nuklearne sile istovremeno jačaju svoje pozicije unutar ruskih granica. Kina gradi ekonomsku zavisnost, dok Severna Koreja učvršćuje prisustvo preko radne snage, svaka na račun Rusije rešava sopstvene unutrašnje probleme.
Moguć sukob interesa među saveznicima
Ako se ovakav trend nastavi, ukrajinska obaveštajna služba upozorava da bi konkurencija između Pekinga i Pjongjanga mogla u budućnosti izazvati ozbiljan sukob interesa.
Kremlj, navodi se, rizikuje gubitak kontrole nad gotovo 40 odsto sopstvene teritorije, oko 7 miliona kvadratnih kilometara sa 7,9 miliona stanovnika, čime bi Daleki istok faktički postao poprište stranih ambicija.
"Rusija sve više 'plaća' sopstvenim teritorijama svojim saveznicima u ratu protiv Ukrajine. Budući da nema resurse za razvoj svoje najveće regije, Dalekoistočnog federalnog okruga, Moskva širom otvara vrata spoljnoj ekspanziji", navodi se u saopštenju agencije.
Kineska podrška ruskoj ratnoj industriji
Ranije je visoki zvaničnik NATO-a izjavio da Kina ostaje ključni oslonac ruske odbrambene industrije, odnos koji je, prema NATO-u, postao presudan za vođenje rata protiv Ukrajine.
Prema istom izvoru, oko 80 odsto ključnih elektronskih komponenti koje se koriste u ruskim dronovima i drugim savremenim sistemima proizvodi se upravo u Kini.
Takođe se navodi da je Peking od 2023. godine Rusiji isporučio više od 17 milijardi evra vrednosti u mašinama, komponentama i potrošnim materijalima, isporukama koje su, po proceni NATO-a, značajno povećale ruske kapacitete za proizvodnju tenkova, oklopnih vozila i raketa.
BONUS VIDEO:
