Razobličavanje prave prirode Dragana Šolaka i njegovog poslovanja unutar Junajted grupe bilo je svakako zahtevno, ali i kolosalno važno istraživanje Kurira pre svega zbog veličine, uticaja i moći ovog mehanizma za uništavanje konkurencije i štetnosti koju je proizvodio u ekonomskom tkivu Srbije i svake zemlje u koju se instalirao.
Profit jedino božanstvo
Iza izuzetno složenog modela krije se suština Šolakove beskrupulozne poslovne filozofije: unutrašnja struktura Junajted grupe osmišljena je tako da zadrži kontrolu u rukama uskog kruga ljudi, bez obzira na formalno vlasništvo. A ujedno je kroz tako smišljen biznis poredak bila naslonjena lažna ideologija o zaštiti demokratskih vrednosti, negovanju evropskog duha i pre svega branjenju slobodne reči, što je sve trebalo da donese Šolaku oreol pravednika u nepravednoj Srbiji. Pokazalo se, međutim, da je sve bilo laž, baš kako je Kurir godinama unazad upozoravao, i da je profit jedino božanstvo kojem se on moli.
Svemu tome je, posle decenija razornog delovanja Šolaka, došao kraj. Sada je svima sasvim jasno da je poslovna mreža osnivača Junajted grupe isprepletana netransparentnim, sumnjivim i po više osnova problematičnim međusobnim odnosima, koje je Šolak namerno instalirao da pod okriljem svoje kompanije i na štetu ostalih vlasnika i partnera više zaradi za sebe. Ono na šta je Kurir uporno i dosledno upozoravao ispostavilo se kao istinito: ceo biznis model Junajted grupe, dok ga je Šolak kreirao, bio je više vezan za njegov lični profit. Takvo poslovanje nikakve veze nije imalo sa medijskim slobodama, iza kojih ga je skrivao i tako se štitio decenijama. Posle njegove smene i reakcije većinskog vlasnika da najpre utvrdi a zatim i sanira štetu, izašlo je na videlo čemu je služila čitava plejada saradnika koje je on koristio za izvlačenje novca iz kompanije.
Ukazivali smo na vreme na sve njih. Aleksandra Subotić, donedavna direktorka Junajted medije i dugogodišnja Šolakova saradnica, imala je centralnu ulogu u tom poslu koji se, kao uostalom i svi njegovi poslovi, oslanjao na razgranatu ofšor mrežu. Tek posle prodaje SBB i dolaska novog menadžmenta postalo je sasvim vidljivo da je Aleksandra Subotić preko kompanija registrovanih na Malti i u Panami prebacivala sredstva iz Junajted grupe u privatne fondove i račune, čime se prikrivao trag stvarnih transakcija.
Kurir je detaljno pisao i o ulozi Vladislava Ratajca koji je donedavno u Junajted grupi bio ključni menadžer za spajanja i akvizicije. Podaci do kojih smo došli ukazuju da se moć i sposobnost Ratajca da zadovolji apetite Šolaka kriju u njegovom bliskom odnosu sa Slavenom Moravčevićem, rukovodećim partnerom srpskog ogranka Schoenherr-a, advokatske firme koja je, kao dugogodišnji partner Junajted grupe i njen glavni pravni savetnik, ostvarivala unosne prihode u poslovima vrednim milijardu evra.
I primer smenjene direktorke Junajted grupe Bojane Mijailović ne samo da potvrđuje Šolakov modus operandi, već otkriva nove pipke koje je Šolak imao unutar državnog aparata. Naime, ona je bila na visokoj poziciji u Junajted grupi dok je njen suprug Nenad Mijailović bio visoki funkcioner u Ministarstvu finansija Srbije, zadužen za agencije koje su nadzirale poslovanje Junajted grupe (poreska uprava, sprečavanje pranja novca itd.)
Kroz više serijala tekstova pokazali smo kako su svi Šolakovi manevri služili da akcionari Junajted grupe (KKR, BC Partners) ne budu obavešteni ni pravovremeno ni istinito o određenim poslovnim potezima, poput unapred organizovane kupovine Dajrekt medije preko posrednika, po uvećanoj ceni, što je omogućilo da Junajted grupa efektivno plati Draganu Đilasu (prodavcu) cenu koja je znatno iznad tržišne vrednosti radi Šolakove lične koristi. Ali to je tek jedan u nizu takvih poslova o kojima smo pisali.
Razlaz sa BC Partners
Nedavno smo otkrili i pravu pozadinu rastanka Šolaka sa BC Partners, a posebno zanimljiv je detalj o bonusu od čak 250 miliona evra koji je Šolak potraživao od većinskih vlasnika nakon prodaje SBB. Lažna slika o Šolaku kao zaštitniku i garantu slobode medija razbijena je u paramparčad, naročito posle otkrića novog menadžmenta da je Šolak bio spreman da u januaru 2025. godine za 120 miliona evra ugasi Novu S i N1.
U svetlu aktuelne krize menadžmenta Junajted grupe, sve ovo je očigledno dovelo do konflikta, sumnjivih ovlašćenja i skrivenih poslova koji krše osnove korporativnog upravljanja i pravne etike.
Kumovski, prijateljski, supružnički i rodbinski odnosi stvorili su "slepe tačke" u nadzoru, a ofšor strukture su omogućile premeštanje imovine i potencijalno izbegavanje poreza. Kada se sve to sagleda, nema nikakve misterije kako su enomno porasli Šolakov bankovni račun i poslovna imperija.