Međutim, pre pokretanja biznisa čeka nas puno koraka, a pre svega treba razmišljati da li je on perspektivan u našoj zemlji. Upravo to smo pitali ekonomskog analitičara Dragoljuba Rajića, koji nam je u MONDO podkastu “Keš ekspert” dao vrlo detaljan odgovor koji su to perspektivni biznisi u Srbiji u narednih nekoliko godina.
Za početak je ključno, naravno, sa kojim to kapitalom raspolažemo.
“Sve je pitanje zapravo koliko novca imamo. Opet se na to vraćamo. Neko ko je početnik i ko želi da otvori neku svoju malu proizvodnju ili da ponudi na tržištu neku malu uslugu, on ne može da razmišlja kao neko mnogo veći ko ima novce da ulaže, da kupuje opremu, mašine, veće poslovne prostorije i ostalo. Ono što se može reći, i nije bitno čak ni ono što je perspektivno sada, uvek treba gledati minimum na period tri, pet do deset godina”, započinje Rajić.
Potom je objasnio šta je to što će biti perspektivno narednih godina u Srbiji i u kom to pravcu treba da razmišlja neko ko želi da se upusti u preduzetničke vode.
“Još uvek se može reći da ono što je vezano za informaciono-komunikacione tehnologije, digitalizaciju, takve neke usluge, ti sektori će i dalje imati svoju ekspanziju i razvoj. Oni su malo usporili posle pandemije, koja je u jednom trenutku to sve buknulo, pa je onda opet malo stalo, naravno IT i njegov razvoj zavisi od razvoja ostalih industrija. I dalje će globalni razvoj ići u tom pravcu. Biće razvijeno, pogotovo u Evropi taj neki sektor nekih zanimanja koja su vezana za zelenu ekologoju, održive izvore energije, to su neki sektori gde razvijanje znanja, usluga, malih proizvoda može takođe da pomogne. Većina građana nema uslova da ulaže u energetiku, za to je potreban veći novac, ali možda možemo da razvijamo znanja koja su vezana za energetsku kompaniju, onda možemo da radimo za njih", dodaje Rajić.
Skladišta i poslovni prostor
On se dalje nadovezao da treba razmišljati o skladištima, poslovnim prostorima i parking mestima, jer je trenutno u Srbiji veliki nedostatak navedenog.
"Ja bih uputio građane koji imaju neki novac, ne nužno neki veliki iznos, ili neke nekretnine, ali nije loše investirati u ovo jer veliki broj kompanija u logistici u transportnoj industriji traži smeštaj i prostor gde mogu da smeste robu. Jedan broj uslužnih kompanija traži poslovne prostore, ne mora to da bude centar grada, ali pored nekih saobraćajnica, uz koridore, čvorišta, do 10-15 kilomatara uz koridore, ljudi mogu da razmišljaju o tome.
Organska hrana
Još jedan savet koji nam je dao Rajić jeste da će u svetu, a i kod nas, rasti potreba za organskom hranom.
“Još uvek perspektivu imaju i određeni segmenti poljoprivrede, koji će biti vezani za organsku proizvodnju, za neke specifične proizvode, jer mi i dalje vidimo u ovim kriznim vremenima na evoprksom i svetskom tržištu cena hrane i prerađenih poljoprivrednih proizvoda i dalje raste. Zavisi ko ima kakve uslove, ulaganje u zemljište takođe se smatra nečim što će biti i možda isplativije nego kupovina stanova i nekretnina u narednim godinama. Zemljište može da ima višestruku namenu u budućnosti. Tako da ima dosta nekih perspektivnih oblasti u koje se može ulagati, očekuje se da će na polju zanatstva, pogotovo u industriji će biti potrebno, pogotovo jer digitalizacija ne može da nadoknadi zanatsko znanje u svim segmentima. Pojedini zanati koji će biti potrebni u velikim gradovima će i dalje biti zanimljive za ulaganje”, zaključuje Rajić.
Zanati
Na pitanje voditeljke podkasta Jelene Gavrilović da li nam je potreban i dalje obućar, naš sagovornik otrkiva da to nije tako jednostavno pitanje i da zavisi od dosta faktora.
“Sve zavisi od tendencija u industriji jer zbog te globalne konkurencije prozivodnja obuće, tekstila je veoma pojeftinila, a kvalitet te robe je opao i onda sve zavisi od kućnih budžeta i trenutnih gibanja talasa u ekonomiji. Kad god dođe neka kriza, nama su potrebni i krojači i obućari i vraćamo se ka tome da ne moramo da kupimo novo, nego nešto kvalitetnije i ređe što ćemo održavati, a onda nam treba neko ko će to da održava. U Srbiji u ovom trenutku nedostaje i lekara i frizera, što je interesantno. Vidimo da se privatni zdravstveni sektor sve više širi i taj sektor će da se razvija i biće potrebni lekari koji će moći da rade od početka u privatnim praksama, u nekoj budućnosti”, dodaje Rajić u MONDO podkastu “Keš ekspert”.
On je podsetio da je pre 20 godina nestalo 40 i nešto posto zanimanja, ali su ih zamenila nova, zato je njegov savet da je potrebno biti prilagodljiv i kada se školujemo da se osposobljavamo ne samo da radimo jedan posao, već imati i neko alternativno znanje, gde pored toga što neko završi fakultet i da bude stručnjak, on u rukama ima bar jedan zanat, odnosno nešto praktično što stekne još tokom srednje škole.
Voditeljka Jelena Gavrilović je pitala da da savet za sve one koji bi da krenu u preduzentištvo ali se plaše neuspeha.
“Ljudi moraju da budu svesni da ulazak u preduzetništvo je nešto što kao pokušati i raditi za nekog drugog, s tim da ovde rizikujete svoj novac i jedan deo svog vremena, mada vreme rizikujete i kada radite za nekog drugog. Dakle, i ako ne uspete, to će biti još samo jedno iskustvo i treba ići dalje. Imamo dosta slučajeva gde su ljudi prvi pokušali da uđu u preduzentišvo sa 25 godina, pa su posle 10 godina u 35. I 40. Pokušali nešto sasvim drugo, pa su uspeli. Ne treba na to gledati kao na neko zlo ako pokušamo i ako ne uspemo. Čovek mora da gleda da sebe samog ostvari kroz život, i da sve ono što u datom periodu života oseća, da je dužan sebi da pokuša, onda treba da pokuša, bilo da je reč o uspehu ili neuspehu. Ako i ne uspe u tome, alternativa je da radi kod nekog, ne treba to doživeti kao neku traumu, treba sabrati pluseve, minuseve, šta sam dobro uradio, šta nisam i gledati na to kao na iskustvo. Srbiji je potrebno jedno 150.000 do 200.000 aktvinih preduzetnika da bismo mi u narednih 10-15 godina mogli da dođemo do nivoa srednje razvijene zemlje, bez toga to je nemoguće”, zaključuje Rajić.
(MONDO)
BONUS VIDEO: