Milan Jevremović iz dragačevskog sela Zeoke pre 10 godina počeo je sa gajenjem afričke dinje, a nije ni slutio da će od toga izdržavati celu porodicu. Zasadi i prinosi ove voćke su rasli, pa se sad ne kaje!
Sve sušnija leta i sve viša temperatura prijaju ovom voću koje se već odomaćilo u našim uslovima.
"Počeo sam proizvodnju sa svega par semenki koje sam zasadio u čaši i bio sam skeptičan da li će se uopšte primiti. Nisam znao ništa o toj biljci, uglavnom sam informacije sakupljao putem interneta. Kada su nikle, mlade biljke su ličile na rasad krastavca, obezbedio sam im "naslon" i misija je počela", počinje priču Milan.
I njegovim bližnjima izgled voća je bio neobičan a ukus još neobičniji.
"Kada jedete, deluje vam kao da je pomešana banana, dinja, krastavac i limeta, ali je vrlo ukusno i pre svega zdravo. Veći deo roda je rezervisan za beogradsko tržište. Restorani i hoteli su mi već rezervisali količine, potpuno je organski i mi imamo taj sertifikat koji uvek nosimo kad prodajemo", nastavlja Milan.
Zbog dobrog prinosa i velike potražnje Jevremovići su proširili svoje zasade.
"Kivano vrlo brzo raste i mora da se orezuje, inače se mnogo širi. Po svojoj specifičnosti otporan je na visoke temperature i ne trpi veliku količinu vode, tako da nemamo problema sa navodnjavanjem. Gajim ih u plasteniku jer im na taj način obezbeđujem još veću toplotu, ne zahteva velika ulaganja, ne trpi pesticide i čist je organski proizvod. U plastenicima su prinosi veliki i kako vreme bude odmicalo ići ćemo na to da proširimo zasade, jer ovog voća nema mnogo u Srbiji i voleo bih da njegova prerada i proizvodnja zaživi", objašnjava Milan.
Da li imate dodatni izvor prihoda pored glavnog posla?
A kako bi znali da je kivano zreo i spreman za berbu, Milan je naveo da je dovoljno samo da pogledamo koje je boje, a po njoj možemo znati i koliko je sladak.
"Kivano treba da bude žute boje kada sazri i što duže se ostavi da zri, on postaje sve slađi i slađi. Za razliku od drugog voća on ne truli. Što više uzri on je po kvalitetu bolji, slađi i mesnatiji", kaže Milan koji ovo voće prodaje po ceni od oko 1.000 dinara za kilogram, a njegove poslovne ideje idu daleko.
"Što da ne? Mogao bih i da izvozim u Evropu, na istok. Dobro rađa", smeje se Milan.
Bonus video:
(Informer, Mondo)
