Bellinijeva "Norma" u zagrebačkom HNK

Opera "Norma", glazbena tragedija u dva čina, praizvedena je 1831. u milanskoj Scali. Libreto je napisao Felice Romani po tragediji Alexandrea Soumeta.

U središtu priče je galska svećenica Norma, koja skriva zabranjenu ljubav prema rimskom zapovjedniku Pollioneu i djecu rođenu u njihovoj vezi. Pollione je prevari zaljubivši se u mladu svećenicu Adalgisu koju poziva da napusti domovinu i ode s njim u Rim. Adalgisa sve priznaje Normi, koja se zaklinje da će se osvetiti. Na kraju odustaje od osvete i svima priznaje da je vodila dvostruki život između dužnosti i tajne ljubavi. Shvativši snagu njezine ljubavi, Pollione zajedno s njom odlazi u smrt.

- Budući da još nisam majka, trebalo mi je mnogo mašte da se uživim. Kada jednog dana to i postanem, vjerujem da će doživljaj biti još intenzivniji i emotivno zahtjevniji, kaže sopranistica Martina Gresia, koja nastupa u ulozi Norme. 

Izvor njezinih iskušenja rimski je vojnik Pollione, moćan, manipulativan, razapet između Normine ljubavi i strasti prema mladoj svećenici Adalgisi.

- Mislim da je vrlo moderan u današnjem svjetlu, gotovo 200 godina nakon premijere. To je lik kojeg bi danas isto mogli opisati kao zatrpanog poslom. Prezaposlen, a emotivno nezreo, kaže tenor Tomislav Mužek, koji nastupa u ulozi Pollionea.

Praizvedba "Norme" u Milanu 1830-ih isprva je izazvala skroman interes publike, no već nakon nekoliko izvedbi osvojila ju je dramatičnost i ljepota opere.

- Za svoje vrijeme Bellini je bio nevjerojatno ekstravagantan. Emancipirao je ulogu žene što je neuobičajeno ne samo za ono doba, nego i danas, jedva da se možemo nositi s tom ženskom snagom, navodi redateljica Dora Ruždjak Podolski.

Naslovnu ulogu u premijernoj izvedbi interpretirala je talijanska sopranistica Martina Gresia, kao rimski zapovjednik Pollione nastupio je gost sezone Tomislav Mužek, a kao Adalgise Emilia Rukavina.

Ivica Čikeš pjevao je ulogu Normina oca Orovesa, ulogu Clotilde Josipa Gvozdanić, Flavija Josip Švagelj, u ulogama djece bili su Toma Radić i Niko Topalušić, a uz njih je nastupila i glumica Veronika Mach.

Dirigirao je šef dirigent Opere HNK Pier Giorgio Morandi, koji je izvedbama "Norme" ravnao u mnogim kazalištima, od Stockholma, Beča i Bologne do Tokija. Autorica scenografije nadahnute brutalističkom arhitekturom je Paola Lugarić Benzia, kostimografkinja je Manuela Paladin Šabanović, koreografkinja Ana Mrak, oblikovatelj svjetla Elvis Butković, a zborovođa Luka Vukšić. Libreto je prevela Jasna Žarić.

Uloga Norme ubraja se među najsloženije ženske uloge u opernom repertoaru, a "Casta diva", molitva božici Mjeseca, jedna je od najizvođenijih arija belkantističke literature. Prva Norma na praizvedbi u Milanu bila je Giuditta Pasta, Maria Callas izvela ju je 89 puta, više nego bilo koju drugu ulogu, a Zinka Kunc Milanov tu je ulogu pjevala u Metropolitanu od 1943. do 1954. godine. Prva izvedba "Norme" u hrvatskoj nacionalnoj operi bila je 2. prosinca 1876., u kazalištu na Markovu trgu u Zagrebu, a izvedbom je dirigirao Ivan pl. Zajc.

Radnja nove "Norme" smještena je u sanatorij, gdje se bori sama sa sobom i svijetom oko sebe. Galija je pak zamijenjena distopijom na razmeđu prošlosti i sadašnjosti.

- Budući da je riječ o suvremenom čitanju "Norme", pronašli smo kompromis. Bilo mi je vrlo važno da se zadrži Bellinijev stil i duh talijanskog belkanta, kaže dirigent Pier Giorgio Morandi. 

Kontrast nježnih lirskih fraza i snažnih dramskih vrhunaca u kojima se isprepleću referencije na režime iz prošlih stoljeća činit će novo uprizorenje "Norme" dojmljivim i današnjoj publici.