U moru savjeta o mršavljenju lako je izgubiti se u brojkama, posebno kada se govori o BMI-u. No, što zapravo znače pojmovi kao što su “prekomjerna težina” i “pretilost“? Koje su preciznije metode od BMI-a i kako se možemo informirano brinuti o svojem zdravlju, a ne samo o brojci na vagi?

U nastavku donosimo vodič kroz osnovne pokazatelje tjelesne mase, rizike i suvremene načine liječenja pretilosti.

Prekomjerna težina i pretilost – koja je razlika?

Prekomjerna težina i pretilost nisu sinonimi – oba pojma označavaju višak kilograma, ali u različitom opsegu. Pretilost je ozbiljniji oblik nakupljene masnoće i smatra se kroničnim zdravstvenim stanjem. Prekomjerna težina podrazumijeva nešto manji višak, uz obično manji rizik za zdravlje.

BMI – najbrži, ali ne i najtočniji pokazatelj

Indeks tjelesne mase (BMI) najčešće se koristi kao brza metoda procjene tjelesne težine. Izračunava se dijeljenjem tjelesne mase u kilogramima s kvadratom visine u metrima.

No, BMI ne uzima u obzir raspodjelu masti, mišićnu masu, spol, dob ni etničku pripadnost, pa može dovesti do pogrešnih zaključaka. Zato postoje i alternativne metode mjerenja.

Točniji načini za procjenu težine i zdravlja su:

• postotak tjelesne masti – mjeri udio masti u ukupnoj tjelesnoj masi; zdravi raspon za žene iznosi oko 21 – 32 %, a za muškarce 8 – 20 %; mjerenje se može provesti putem bioelektrične impedancije, DEXA skeniranja ili vaganja u vodi
• opseg struka – opseg struka veći od 88 cm kod žena i 102 cm kod muškaraca povezan je s povećanim rizikom za bolesti srca, dijabetes i metabolički sindrom
• omjer struka i bokova – izračunava se dijeljenjem opsega struka s opsegom bokova; vrijednosti iznad 0,85 za žene i 0,90 za muškarce ukazuju na povećanu količinu masnoće oko trbuha i viši zdravstveni rizik
• debljina kožnog nabora – koristi se kaliperima za mjerenje potkožnog masnog tkiva; iako rezultat ovisi o vještini osobe koja mjeri, ova metoda je korisna za praćenje promjena kroz vrijeme.

Zdravstveni rizici povezani s prekomjernom težinom i pretilošću

Prema procjenama, gotovo trećina odraslih osoba ima prekomjernu težinu, a više od 40 % je pretilo. Ti oblici viška kilograma povećavaju rizik od:

• dijabetesa tipa 2
• bolesti srca i krvnih žila
• moždanog udara
• nekih vrsta raka
• poremećaja raspoloženja (depresija, anksioznost)
• neplodnosti i problema tijekom trudnoće.

Dobra vijest? Gubitak samo 5 – 10 % tjelesne mase može znatno smanjiti te rizike.

Stupnjevi pretilosti prema BMI-u su:

• prekomjerna težina – 25 – 29,9 (niži rizik)
• pretilost, klasa 1 – 30 – 34,9
• pretilost, klasa 2 – 35 – 39,9
• pretilost, klasa 3 – 40+ (visok rizik).

Mogućnosti liječenja

Pristup liječenju ovisi o dobi, razini aktivnosti, tjelesnoj građi i drugim rizičnim čimbenicima. Liječnik može preporučiti:

• promjene u prehrani – mediteranska i DASH dijeta ističu se kao nutritivno uravnoteženi pristupi
• tjelesna aktivnost – preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno
• kvalitetan san – nedostatak sna može pridonijeti pretilosti; idealno je spavati 7 – 8 sati dnevno
• bihevioralna terapija – razumijevanje emocionalnog odnosa prema hrani može pomoći u stvaranju održivih navika
• lijekovi na recept – u težim slučajevima liječnik može propisati lijekove za regulaciju tjelesne mase
• kirurške metode – kod ozbiljne pretilosti razmatraju se zahvati poput postavljanja želučanog balona ili bypass operacije. 

Pročitajte i ove članke:

• Debljina je bolest i ne liječi se dijetom! Nutricionistica otkriva kako do trajnih rezultata
• Pretilost: Najveći udio pretilih osoba u EU je baš u Hrvatskoj! Liječnik otkriva koje su posljedice na zdravlje, kako je izračunati i liječiti
• Uspješna borba s debljinom: 10 jednostavnih stvari koje možete učiniti za sebe već sada.

• bmi
• metode za procjenu težine
• prekomjerna tjelesna težina
• pretilost

Učitaj više izvora