Prijeđi na sadržaj

Portoriko

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Portoriko. Za druga značenja pogledajte Portoriko (otok).
Portoriko
Puerto Rico
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo: Latinski: Joannes Est Nomen Eius
Španjolski: Juan es su nombre
Engleski: John is his name"
(Ime mu je Ivan)
Himna: ""La Borinqueña""
Položaj Portorika
Službeni jezik španjolski i engleski
Glavni grad San Juan
Vlada Commonwealth
 - Guverner Pedro Pierluisi
Površina 169. po veličini
 - ukupno 9104 km2
 - % vode 1,6 %
Stanovništvo 127. po veličini
- ukupno (2022..) 3 252 407[1]
 - gustoća 357/km2;
Pripadnost SAD
Status teritorij SAD-a bez statusa savezne države
Valuta američki dolar
Vremenska zona UTC Q -4
Internetski nastavak .pr
Pozivni broj +1 787 i +1 939

Slobodna pridružena država Portoriko (špa. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; eng. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, otočna država Kariba udružena sa SAD-om. Sastoji se od otoka Portorika, koji je najistočniji i najmanji otok Velikih Antila, i više manjih otoka:

Portoriko ima nacionalni proizvod po glavi stanovnika od 32 233 (GDP PPP, 2021.),[2] što je manje od prosjeka za SAD (59 959 US dolara, 2020. god.),[3] ali znatno iznad prosjeka za područje Latinske Amerike i Kariba (8340 USD, 2020.).[4] Razina portorikanskog proizvoda po glavi stanovnika je, zapravo, približno na razini Italije i Španjolske.[5]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Otkrio ga je Kristofor Kolumbo na svom drugom putovanju 1493. čime je postao dijelom Španjolskih posjeda. Petnaest godina kasnije Juan Ponce de León je počeo s koloniziranjem otoka, što je dovelo do istrijebljenja Indijanaca i dovođenja robova iz Afrike.

Još prije dobivanja unutrašnje autonomije 1897. od Španjolske, na otoku je 1873. ukinuto ropstvo.[6]

Godinu dana kasnije, 10. prosinca 1898., Sjedinjene Američke Države su anektirale Portoriko. To je bila posljedica španjolsko-američkog rata. Donošenjem Jonesovog akta (1917.) Portoriko ponovo dobiva pravo na unutrašnju samoupravu, koja se 1948. još proširuje. 25. srpnja 1952. otok dobiva status dominiona.

U glasovanjima 1967. i 1993. Portorikanci su se izjasnili protiv neovisnosti i za nastavak povezanosti sa SAD-om. Reorganizaciju u standardnu američku saveznu državu su odbili, prednost su dali statusu iz 1952. godine.

Politika

[uredi | uredi kôd]

Portoriko je pridružena slobodna država unutar SADa.

Portorikanci su građani SAD-a, ali na federalnim izborima u SAD-u nemaju glasačko pravo: oni dobivaju pravo glasa na federalnim izborima čim se nastane u nekoj od saveznih država SAD-a; na odgovarajući način, Amerikanci koji iz drugih država SAD-a dosele u Portoriko, nemaju nakon nastanjivanja na Otoku pravo da glasuju na federalnim američkim izborima (za predsjednika SAD-a, i za Kongres). U predstavničkom domu Kongresa SAD-a Portoriko je ipak zastupljen jednim predstavnikom (tzv. Resident Commissioner) koji nema pravo glasa.

Unutarnja politička organizacija Portorika je posve slična organizaciji bilo koje savezne države SAD-a.

Na otoku ispred Portorika, Viequesu (površine 348 km2, dakle malo manji od otoka Brača), mornarica SAD-a je od Drugog svjetskog rata testirala oružje ne obazirući se pri tome previše na stanovništvo i okoliš. Građani su povremeno zaposjedali to područje. Borili su se, pomagali su ih i neki lokalni političari, za trenutni prekid vojnih vježba. Streljivo, među ostalim i ono s osiromašenim uranijem i ostatci kemikalija dovode, kako su argumentirali, do povećanog postotka oboljevanja djece od raka kao i drugih utjecaja na zdravlje stanovništva. Nakon političke borbe koja je trajala desetljećima, 2001. je postignut dogovor s Vladom SAD-a, pa je u svibnju 2003. počelo povlačenje vojnih snaga SAD-a s otoka Viequesa. Na tom je otoku 2010. godine živjelo 9300 stanovnika.

Stranke

[uredi | uredi kôd]

Političko podneblje u Portoriku razlikuje se od američkog. Imaju više stranaka koje su svojim djelovanjem okrenute prije svega unutarnjim problemima Portorika i njegovom političkom statusu. Najzastupljenije su tri stranke:

  • Demokratska narodna stranka (Partido Popular Democrático, PPD) koja podržava sadašnji status slobodnog udruživanja sa SAD-om, i koja je na izborima za donji dom portorikanskog Kongresa osvojila 48,6 % glasova,
  • Stranka za neovisnost Portorika (Partido Independentista Puertorriqueño,PIP) koja se bori za potpunu neovisnost Portorika kao države, i koja je na zborima za donji dom Kongresa 2016. godine dobila 8,3 % glasova,
  • Nova stranka progresa (Partido Nuevo Progresista, PNP) koja zastupa ideju da Portoriko dobije status jedne od punopravnih država SAD-a. Na izborima za donji dom kongresa 2016. godine je osvojila 41,7 % glasova.

Sve tri stranke su zalažu za liberalni kapitalizam, pri čemu je PIP (osnovan 1946. godine) pozicioniran kao lijevi centar, PNP (osnovan 1967. godine) kao desni centar, a PPD (osnovan 1938. godine) između njih.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Portoriko

Otok je brdovit s puno brdovitih područja (60 % površine), ali ima i područja s kišnim šumama, pustinjama i plažama.

Otok je okružen vrlo dubokim dijelovima oceana: duž sjevera otoka proteže se Portorikanska brazda s dubinom od 9219 m u Atlantiku, a na jugu je venecuelanski bazen dubine 5649 m u Karipskom moru.

Gradovi

Najveći gradovi Portorika su San Juan (glavni grad), Ponce i Mayagüez.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo Portorika je podijeljeno na 78 općina. Više od 80 % od nepunih 4 milijuna stanovnika Portorika su katolici (praktični katolici su njih oko 55 %). Iako je otok dio SAD-a, samo njih oko 10 % se izjašnjava da su Amerikanci. Većina (87 %) sami sebe vide kao potomke Španjolaca ili afričkih robova. Kao prvi jezik španjolski govori više od 93 % stanovništva, dok je engleski prvi jezik samo za njih 7 %. Na najvećem i najstarijem sveučilištu (Universidad De Puerto Rico (UPR), osnovano 1903.) se predaje na španjolskom jeziku.

Popis indijanskih plemena (prema Lehmannu, 1920):

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Najvažniji poljoprivredni proizvodi su šećerna trska, banane, kava, ananas i duhan, a važan je i ribolov. Važnije industrijske grane su prehrambena proizvodnja, tekstilna, farmaceutska, cementna industrija te proizvodnja strojeva, a važan gospodarski faktor je i turizam.

Glavni toranj Sveučilišta Portoriko, Rio Piedras, San Juan

Znanost

[uredi | uredi kôd]

Pokraj mjesta Arecibo se u jednoj kotlini nalazi Zvjezdarnica Arecibo s najvećim radio teleskopom na svijetu.

Neke od najvećih obrazovnih i znanstvenih ustanova su: Sveučilište Portoriko (Universidad de Puerto Rico (UPR), American University of Puerto Rico, Universidad Inter-Americana, Glazbeni Konzervatorij i drugi.

Klima

[uredi | uredi kôd]

Na otoku vlada (sup)tropska klima s prosječnom temperaturom od 28 °C. Sjeverna obala i viši dijelovi otoka imaju redovite pljuskove, dok je južni dio relativno suh.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Populacija Portorika 2022 [Populacija Portorika 2022.]. macrotrends.net (engleski). Pristupljeno 17. prosinca 2022.
  2. Portoriko, GDP (PPP) 2021 [Portoriko, GDP (PPP) 2021.]. imf.org (engleski). Pristupljeno 17. prosinca 2022.
  3. SAD, BDP-PPP 2020 [SAD, BDP-PPP 2020.]. worldeconomics.com (engleski). Pristupljeno 17. prosinca 2022.
  4. Latinska Amerika i Karibi-GDP per capita 2021 [Latinska Amerika i Karibi-GDP per capita 2021.]. data.worldbank.org (engleski). Pristupljeno 17. prosinca 2022.
  5. The World Bank. GDP per capita, PPP (current international $) (engleski). The World Bank. Pristupljeno 17. prosinca 2022.
  6. Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]