Afganistaan
Afganistaan | |
|---|---|
|
jeetaare leydi, landlocked country, leydi | |
| Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. | |
|
| |
| مُلٕک | Afganistan |
| اِنتِظٲمی حِصَس مَنٛز | Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. |
| رازٕ دٲنؠ | Kabul |
| برٛاعظم | Aasiya |
| سَرکٲرؠ زَبان | prs, Dari, Balochi, Nuristani, Pamir, Pashayi, Uzbek, Arabic, Turkmen |
| Government | |
| • حُکُمران |
Supreme Leader of Afghanistan: Hibatullah Akhundzada Prime Minister of Afghanistan: Mohammad Hasan Akhund |
| Area Script error: No such module "Wd". | |
| • Total | Template:Infobox settlement/areadisp |
| • Land | Template:Infobox settlement/areadisp |
| • Water | Template:Infobox settlement/areadisp Script error: No such module "Wd".% |
| Population (Script error: No such module "Wd".)Script error: No such module "Wd". | |
| • Total | Script error: No such module "Wd". |
| پۄنٛسہٕ | AFN |
| جی ڈی پی (نمونیَل) | Script error: No such module "Wd". |
| Website |
alemarahenglish |
Afganistan ko ɓia Dawlaaji Julɓe ɗun Afganistan un leydi eii inɗe hakkuɗe fombina geɓɓal Aasiya. E ɗun noddiradi e inɗe ɓerɗe Aasiya. Ɗi hauti keerol e Pakistan e ta fuuna nɗenboo eii fombina haa bo Iran eta hirna haa Turkministan iga wayla faaro hirna e Uzbekistan iga wayla Tajiskistan, gada woyla faaro fuuna hai bo ɗen China, iga wayla faaro fuuna ɗen e ta. E ɗi maari jairii ɗi ajajirka kiloomita 652,864 (252,072sq mi) leydi din woodi nyooile ɗuɗɗe ɗeri bo ɗi ɓure ɗuɗirka jairi e ta wuttudu woyla e ɗembo fombina faaro hirna, e ɗen nyolde Hindu kush ɗun henɗi hakkuɗe maajun e ko yaari hiitade dowgu 2021. Ɗuɗirka ummatore maari yaari miliyan 40.2 ɗen eɗun maɓɓodi e lasgi mawɗi lesdi ɗun Baano ɓe pashtuns, Tajik, Hazaras e Uzbek, Kabul kanje ke gelle ɓurɗe mawgu lesdi ɗin ɗenbo kanje gooni Laamorde lesdi ɗun.

Ɗemle e leddi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yimmɓe Afganistan be nɗen mari ɗemle e lasgi ɗuɗɗi. Pushtuns manɓe goni lasgol ɓurgol mawgu latti kamɓe ngon 39% ɗun ɗuuɗirka ummatore lesdi ɗin (les wiigo liuutuugo laanyowo ngo 2019 ɗun horeeji Aasiya) Hai Tajik (ko forsiwans) latti ɓe koochi 37% ɗun ummatore lesdi ɗin luttuɗe ɗen mawɗi lasgi tati tokkuɓe gaɗa hamɓe ngoni Tajik, Hadaras e Uzbek. E woodi ɓeddago lasgi kanji sappo e hanɓe ma eɓa ɗer ɗemle arduje ɗembo ko ɗeye ɗun inni inɗe maaɓe eder mantinare lesdi Afganistan. Ɗemle sappoje sappo ɗen e Pashto hanje ke ɗemle ngomnaati e Afganistan e ɗuun wolda e Bolle ko ɓuri go’o un huuɗe lattatiɗun ba ɗiyam jemma kautuɗan gelle dari un wolde komoye e komoye e gelle Kabul den bo e ɓurdun ɗuuɗuki e gattuti wayla e woyla faaro hirna lesdi ɗun. Nanooɓe bolle dari ɗun ko ɓene lasngi e ɗun noddiraɓe forsiwan. Pashto kanuun woni bolle Pashtu ɗun usl haidan ɗudɓe eder maɓɓe e ɓe ekkito bolle Pashto. Hai dai fuu enon Pashtus ɓe lattake ɓe ɓurgo ɗuuɗuki e siyasawal Afganistan ɗuuɓi aru, aru. Dari lattake wolde ɗe ɗun ɓuri yiɗuuki wolwiroɓe bolle dari ɓe nyaari 78% ɗun yimmɓe leydi ɗin (Litlz) e wiigo CIA World Factbook yimɓe ɓe ɗun hoo’ata e jonde wolde leydi ɗun enon bo wolde ɓe e wolde dari ɓe nyaari 78% ɗun yimɓe lesdi ɗin ɗen hamɓe ɗuri hooshi e dau bolle leydi ɗun ɗenbo Pushto ebe goodi 50%, Uzbek 10%, Innglishi 5%, Turkmen 2%, Urdu 2%, Pashayi 1%, Nuristani 1%, Larabawankore 1%, e Balochi 1% (2021 est) e woodi bo pamare-pamare ɗemle gebal der haae [[Uzbek, Turkm, Balochi, Pashayi e Nuristani wolde ko famuki Hindustani (Urdu-Hindi) inare e ɗuun ɗun waadi e goɗɗun geɓol Saboe wartuki dogguɓe waduɓe Hijra Afganistan gada Pakistan e ɗenbo anɗiraki fimiji-fimiji ɗi Bollywood. Haa e hande woɓɓe gada ɗer ummatore yimɓe lesdi eɓe faama inglishire ɗen eɗun heeɓa yiɗago gada nduungu 2000 woɓɓe ɓe Afganistan eɓe ɓawii bolle Ruslankar e ɗun ekkitoɓe ɗun gongirla ngomnati eder hiitade dowgu alif 1980.
Nassiji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]|
Afganistan | Armaaniya | Aserbayjan | Banngladesh | Ciina | East Timor | Japan | Jorjiya | Kammbooja | Laos | Monngoliya | Nepal | Roosiya | Sinngapuur | Tailannde | Turkiya | Wiyetnam | |