Poprad
Poprad | |
|---|---|
 | |
 Grb | |
 | |
| Država |  Slovačka |
| Površina | |
| • Ukupno | 63,05[1] km2 |
| Nadmorska visina | 672 m |
| Stanovništvo (31.12.2025.[2]) | |
| • Ukupno | 48 034 |
| • Gustoća | 761,79 /km2 |
| Poštanski broj | 058 01 |
| Pozivni broj | 421-52 |
Poprad je grad na sjeveru Slovačke u podnožju Visokih Tatra i deseti je najmnogoljudniji grad u Slovačkoj s približno 51.000 stanovnika.
Aerodrom Poprad-Tatry je međunarodni aerodrom i nalazi se izvan grada. Poprad je polazište za Tatra željeznice (poznate na slovačkom kao Tatranská električna železnica), koje sačinjavaju posebni uskotračni vozovi (tramvaji) koji međusobno povezuju naselja u Visokim Tatrama s Popradom. Glavne željezničke linije povezuju Poprad s drugim odredištima u Slovačkoj i šire, i posebno, postoje direktne veze od Poprada do Praga.
Poprad, kao grad u blizini najpoznatijih zimskih turističkih odredišta na Tatrama, već se dvaput bezuspješno kandidirao za organizaciju Zimskih olimpijskih igara (2002. i 2006). Poljska i Slovačka predale su zajedničku kandidaturu za organiziranje ZOI 2022,[3] ali su je kasnije povukle.
Historija
[uredi | uredi izvor]Područje je pripadalo Kraljevini Mađarskoj od 10. vijeka, a vjerovatno je isprva bilo naseljeno slavenskim doseljenicima. U 13. vijeku doseljavaju se Karpatski Nijemci i postaje uglavnom njemački grad pod nazivom Deuthchendorf ("njemačko selo"). Od 1412. do 1770., kao jedan od gradova okruga Szepes, Poprad je prodan od Kraljevine Mađarske Kraljevini Poljskoj, što je rezultiralo jakim poljskim utjecajem na daljnji razvoj grada.
Poprad se prvi put spominje u dokumentima koji datiraju iz 1256. i bio je tokom 690 godina (do 1946.) samo jedno od nekoliko susjednih naselja koja trenutno čine moderni grad. Ostali dijelovi općine su Matejovce (prvi put se spominje 1251.), Spišská Sobota (1256), Veľká (1268.) i Stráže pod Tatrami (1276.). Najznačajniji od ovih originalnih gradova bio je Georgenberg (ili Szepesszombat, sada: Spišská Sobota), koji je očuvao svoju dominantnu poziciju u području sve do kraja 19. vijeka.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Godina: | 1995. | 2005. | 2015. | 2025. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 55 037 | 55 158 | 52 037 | 48 034 |
| Razlika: | +0,21 % | −5,65 % | −7,69 % |
| Godina: | 2024. | 2025. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 48 352 | 48 034 |
| Razlika: | −0,65 % |
Broj stanovnika je 48 034 (2025.).[5]
Etnička pripadnost
[uredi | uredi izvor]| Narodnost | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Slovaci | 46 436 | 93,14 % |
| Neutvrđeno | 2835 | 5,68 % |
| Romi | 740 | 1,48 % |
| Ukupno | 49 855 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 49 855 stanovnika bilo ih je tako 46 436 slovačke, 2835 neutvrđene, 740 romske, 497 češke, 482 rusinske, 194 inih, 140 mađarske, 131 njemačke, 99 ukrajinske, 89 poljske, 74 ruske, 64 vijetnamske, 26 kineske, 24 engleske, 21 židovske, 21 talijanske, 20 kanadske, 14 moravske, 14 hrvatske, 11 irske, 11 albanske, 9 turske, 9 srpske, 9 austrijske, 5 bugarske, 4 rumunjske, 4 francuske, 3 šleske, 3 grčke i 2 korejske narodnosti.
Napomena o broju stanovnika Razlika između broja stanovnika gore i u popisu stanovništva (tu i niže) je u tome što se gore broj stanovnika uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebao naznačiti mjesto gdje ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primjer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živio kao dijete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na sveučilištu u gradu.
Religija
[uredi | uredi izvor]| Vjeroispovijest | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Rimokatolička Crkva | 26 847 | 53,85 % |
| Bez vjerske pripadnosti | 12 829 | 25,73 % |
| Neutvrđeno | 3492 | 7 % |
| Evangelistička Crkva | 2954 | 5,93 % |
| Grkokatolička Crkva | 1947 | 3,91 % |
| Ukupno | 49 855 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine 49 855 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 26 847 Rimokatolička Crkva, 12 829 bez vjerske pripadnosti, 3492 neutvrđeno, 2954 Evangelistička Crkva, 1947 Grkokatolička Crkva, 383 Pravoslavna Crkva, 220 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 215 ad hoc pokreti, 206 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 149 razno, 126 Baptistička Crkva, 79 Budizam, 72 Jehovini svjedoci, 60 poganstvo i prirodni duhovnost, 58 Apostolska Crkva, 53 Kalvinistička, 43 Adventisti sedmog dana, 30 Islam, 24 Evangelistička metodistička Crkva, 18 Židovi, 18 Starokatolička Crkva, 12 Hinduizam, 6 Novoapostolska crkva, 5 Bahá'í, 3 Čehoslovačka husitska crkva, 3 Bratska crkva i 3 Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]". Statistical Office of the Slovak Republic. 2026-03-31. Pristupljeno 2026-03-31. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]". Statistical Office of the Slovak Republic. 2026-03-31. Pristupljeno 2026-03-31. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ Poljska i Slovačka predale zajedničku kandidaturu za ZOI 2022.
- 1 2 "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]". Statistical Office of the Slovak Republic. 2026-03-31. Pristupljeno 2026-03-31. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]". Statistical Office of the Slovak Republic. 2026-03-31. Pristupljeno 2026-03-31. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Population - Basic results". www.scitanie.sk (jezik: engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Population - Basic results". www.scitanie.sk (jezik: engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Population - Basic results". www.scitanie.sk (jezik: engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt (sk) (en) (de) (pl) (ru)