Idi na sadržaj

Oman

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
سلطنة عمان
Sultanat Oman
Oman
Zastava Omana Grb Omana
Zastava Grb
Himna: Našid as-Selam as-Sultani
نشيد وطني عماني
Položaj Omana na karti
Položaj Omana
Glavni grad Muskat
Službeni jezik arapski
Državno uređenje islamska apsolutna monarhija
 Sultan
Haitham ben Tariq
 Zamjenik premijera
Fahd bin Mahmud al Said[1]
Zakonodavstvo
Nezavisnost 751 (osnovan imamat)
1966 (usvojen Ustav) 
Površina
 Ukupno
309.550 km2 (70.)
 Vode (%)
zanemarljiv
Stanovništvo
 Ukupno
2.845.000 (2009) (139.)
9,2/km2 
BDP (PKM) 2010
 Ukupno
78,477 biliona $[2] 
$25.629 
HDI (2009) Povećanje 0.846 (visok) (56)
Valuta Omanski rijal
Vremenska zona UTC+4
Pozivni broj +968
Internetska domena .om

Oman, službeno Sultanat Oman je suverena država u jugozapadnoj Aziji, na jugoistočnoj obali Аrapskog poluostrva. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaliv. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Oman je dugo bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska Osmanlija 1659. Turci su otišli 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.

U početku 19. vijeka Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u Baludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca današnji sultan je zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.

Zastava i grb

[uredi | uredi izvor]
Zastava Omana
Grb Omana

Zastava Omana sastoji se od tri polja (bijelo, zeleno i crveno) sa crvenim stupcem na lijevoj strani koji sadrži nacionalni simbol Omana. Bijela predstavlja mir i napredak, zelena plodnost i Zelene Planine, a crvena borbu protiv stranih okupatora. Crvena je također jedina boja prijašnje zastave. Grb se sastoji od handžar bodeža u koricama iza kojeg se nalaze dva ukrštena mača. To je tradicionalni simbol Omana koji se također nalazi i na zastavi, novčanicama, avionima i drugim mjestima.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a planinski lanci nalaze se duž obale na sjeveru (najviši vrh zemlje, Šams, 2.980 m) i jugu. Omanu pripada i eksklava Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijom UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog moreuza na ulazu u Perzijski zaliv.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi islam, različit od sunitskog i šijitskog. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Omanska privreda zavisi od izvoza sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekad siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2003. bio 13.100 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Cabinet Ministers". Government of Oman. Arhivirano s originala, 22. 12. 2013. Pristupljeno 13. oktobar 2010.
  2. "Oman". International Monetary Fund. Pristupljeno 21. 4. 2010.