Idi na sadržaj

Nil

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nil
DržaveEtiopija, Sudan, Egipat, Ruanda, Tanzanija, Uganda, Burundi, DR Kongo, Eritreja, Kenija
Dužina6.650 km
Izvorspajanjem Bijelog i Plavog Nila
NV izvoraoko 2.700 m m
UšćeSredozemno more
Prosječni protok2830 m3/s
Površina sliva3.400.000 km2 km2
PritokeSobat, Atbara, Bahr al-Ghazal
Nil (Egipat)
Satelitska slika rijeke Nil

Nil je najduža rijeka u Africi s dužinom od 6.650 km i historijski se smatrala najdužom rijekom na svijetu,[1][2] iako je to osporeno istraživanjem koje sugeriše da je rijeka Amazon nešto duža.[3][4]. Od najdužih svjetskih rijeka Nil ima najmanji godišnjim protokom u kubnim metrima vode.[5]

Nil ima veliki značaj za države kroz koje protiče a pogotovo za Egipat jer gledajući kroz historiju prva organizovana država i civilizacija u ovom dijelu svijeta je nastala upravo u dolini ove velike rijeke. Nil ima dvije velike pritoke Bijeli i Plavi Nil. Bijeli Nil se tradicionalno smatra glavnim potokom. Međutim, Plavi Nil je izvor većine vode nizvodno Nila, koji sadrži 80% vode i mulja. Bijeli Nil je duži i izvire u području Velikih jezera. Počinje na jezeru Viktorija i teče kroz Ugandu i Južni Sudan. Plavi Nil počinje na jezeru Tana u Etiopiji[6] i uliva se u Sudan sa jugoistoka. Dvije rijeke se sastaju u sudanskom glavnom gradu Kartumu.[7] Glavni izvor je rijeka Kagera. Igrao je važnu ulogu u životu starih egipćana. Prva hidrocentrala napravljena je 1954. godine.

Pogranična je rijeka i formira dijelove državnih granica 11 afričkih država i to: Demokratska Republika Kongo, Tanzanija, Burundi, Ruanda, Uganda, Kenija, Etiopija, Eritreja, Južni Sudan, Sudan i Egipat.[8] Konkretno, Nil je primarni izvor vode Egipta, Sudana i Južnog Sudana.[9] Osim toga, Nil je važna ekonomska rijeka koja podržava poljoprivredu i ribarstvo.

Sjeverni dio rijeke teče na sjever gotovo u potpunosti kroz Nubijsku pustinju do Kaira i njegove velike delte, a rijeka se ulijeva u Sredozemno more kod Aleksandrije. Egipatska civilizacija i sudanska kraljevstva su od davnina ovisili o rijeci i njenim godišnjim poplavama. Većina stanovništva i gradova Egipta leže duž onih dijelova doline Nila sjeverno od Asuanske brane. Gotovo svi kulturno-historijski lokaliteti starog Egipta su se razvili i nalaze se duž obala rijeka. Nil je, sa Ronom i Poom, jedna od tri mediteranske rijeke s najvećim protokom vode.[10]

Tokovi

[uredi | uredi izvor]

Sa ukupnom dužinom od oko 6.650 km između regije Viktorijinog jezera i Sredozemnog mora, Nil je među najdužim rijekama na Zemlji. Sliv Nila pokriva 3.254.555 kvadratnih kilometara, oko 10% površine Afrike.[11] Međutim, u poređenju sa drugim velikim rijekama, Nil nosi malo vode (5% rijeke Kongo, na primjer).[12] Sliv Nila je složen i zbog toga, protok u bilo kojoj tački duž glavnog toka zavisi od mnogih faktora uključujući vremenske prilike, skretanja, isparavanje i evapotranspiraciju, i protok podzemnih voda.

Uzvodno od Kartuma (na jugu), rijeka je poznata kao Bijeli Nil, termin koji se također koristi u ograničenom smislu da opiše dio između jezera No i Kartuma. U Kartumu se rijeci spaja Plavi Nil. Bijeli Nil počinje u ekvatorijalnoj istočnoj Africi, a Plavi Nil počinje u Etiopiji. Oba ogranka nalaze se na zapadnim bokovima istočnoafričkog rifta.

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Izvor Plavog Nila je jezero Tana[13] u regiji Gish Abay[14] u Etiopskom gorju.[15][16]

Izvor Bijelog Nila, čak i nakon stoljeća istraživanja, ostaje sporan. Najudaljeniji izvor koji je neosporno izvor za Bijeli Nil je rijeka Kagera; međutim, Kagera ima pritoke koje se bore za najudaljeniji izvor Bijelog Nila. Dvije počinju u Burundiju: rijeka Ruvyironza (također poznata kao Luvironza) i rijeka Rurubu.[16][17] Osim toga, 2010. godine, istraživačka grupa u Ruandi[18] otišla je na mjesto opisano kao izvor pritoke Rukarara,[19] i probijajući stazu uz strme džunglom zagušene planinske padine u šumi Nyungwe pronašla (u sušnoj sezoni) značajan dolazni površinski tok mnogo kilometara uzvodno, i pronašli novi izvor, dajući Nilu dužinu od 6.758 km.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Nile River". Encyclopædia Britannica. Arhivirano s originala, 29. 4. 2015.
  2. Liu, Shaochuang; Lu, P; Liu, D; Jin, P; Wang, W (1. 3. 2009). "Pinpointing the sources and measuring the lengths of the principal rivers of the world". Int. J. Digital Earth. 2 (1): 80–87. Bibcode:2009IJDE....2...80L. doi:10.1080/17538940902746082. S2CID 27548511.
  3. Amazon Longer Than Nile River, Scientists Say Arhivirano 15. 8. 2012. na Wayback Machine
  4. "How Long Is the Amazon River?". Encyclopedia Britannica. Arhivirano s originala, 24. 12. 2018. Pristupljeno 24. 12. 2018.
  5. Said, R (6. 12. 2012). The Geological Evolution of the River Nile. New York: Springer (objavljeno 2012). str. 4. ISBN 9781461258414. Pristupljeno 23. 3. 2021 preko Google.
  6. The river's outflow from that lake occurs at 12°02′09″N 37°15′53″E / 12.03583°N 37.26472°E
  7. "What's the Blue Nile and the White Nile?". The Times of India. Arhivirano s originala, 8. 3. 2017. Pristupljeno 31. 7. 2017.
  8. Oloo, Adams (2007). "The Quest for Cooperation in the Nile Water Conflicts: A Case for Eritrea" (PDF). African Sociological Review. 11 (1). Arhivirano (PDF) s originala, 27. 9. 2011. Pristupljeno 25. 7. 2011.
  9. Elsanabary, Mohamed Helmy Mahmoud Moustafa (2012). Teleconnection, Modeling, Climate Anomalies Impact and Forecasting of Rainfall and Streamflow of the Upper Blue Nile River Basin (PhD thesis). Canada: University of Alberta. doi:10.7939/R3377641M. hdl:10402/era.28151.
  10. Margat, Jean F. (2004). Mediterranean Basin Water Atlas. UNESCO. str. 4. ISBN 9782951718159. A basin of varied geometry: Area of the entire Mediterranean Basin, including the whole of the Nile Basin = 4,562,480 km2; Area of the 'conventional' Mediterranean Basin (i.e. counting only part of the Nile Basin in Egypt) = 1,836,480 km2 [...] There are few rivers with an abundant flow. Only three rivers have a mean discharge of more than 1000 m3/s: the Nile (at Aswan), the Rhône and the Po.
  11. "EarthTrends: The Environmental Information Portal". Arhivirano s originala, 27. 5. 2012.
  12. "Bridging the Gap in the Nile Waters Dispute". Crisis Group. 20. 3. 2019. Arhivirano s originala, 18. 4. 2019. Pristupljeno 6. 4. 2019.
  13. Vijverberg, Jacobus; Sibbing, Ferdinand A.; Dejen, Eshete. Lake Tana: Source of the Blue Nile, in, The Nile. Monographiae Biologicae. Dordrecht: Springer. doi:10.1007/978-1-4020-9726-3_9. ISBN 978-1-4020-9726-3. Arhivirano s originala, 23. 5. 2021. Pristupljeno 23. 5. 2021 preko Google Books.
  14. Haile, A T; Rientjes, T H M; Habib, E; Jetten, V; Gebremichael, M (24. 3. 2011). "Rain event properties at the source of the Blue Nile River". Hydrology and Earth System Sciences. 15 (3): 1023–1034. Bibcode:2011HESS...15.1023H. doi:10.5194/hess-15-1023-2011. Pristupljeno 23. 5. 2021.
  15. Malone, Barry (9. 12. 2013). "Next on Egypt's to-do: Ethiopia and the Nile". Aljazeera. Arhivirano s originala, 9. 12. 2013.
  16. 1 2 Morbach, M; Ribbe, Lars; Pedroso, Lui (2014). "Supporting the Development of Efficient and Effective River Basin Organisations in Africa: What Steps Can Be Taken to Improve Transboundary Water Cooperation Between Riparian States of the Nile?". u Melesse, Assefa M.; Setegn, Shimelis G.; Abtew, Wossenu (ured.). Nile River Basin Ecohydrological Challenges, Climate Change and Hydropolitics. Springer International Publishing (objavljeno 13. 2. 2014). str. 600. ISBN 9783319027203. Arhivirano s originala, 23. 5. 2021. Pristupljeno 23. 5. 2021.
  17. Aziz, Yehia Abdel. "Irrigation Management Transfer: Development and Turnover to Private Water User Associations in Egypt" (PDF). core.ac.uk, USAID·assisted Irrigation Improvement Project. Ministry of Public Works and Water Resources (MPWWR), Cairo, Egypt. Arhivirano s originala (PDF), 23. 5. 2021. Pristupljeno 23. 5. 2021.
  18. Described in Joanna Lumley's Nile, 7 pm to 8 pm, ITV, 12. 8. 2011.
  19. "Journey to the source of the Nile". The Telegraph. Arhivirano s originala, 3. 5. 2012. Pristupljeno 6. 9. 2012.


Nedovršeni članak Nil koji govori o rijekama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.