Filmska priča pariškoga Slavonca u Firenci do početka studenog

Filmska priča pariškoga Slavonca u Firenci do početka studenog

Umjetnički opus Slavka Kopača, koji je svojim stvaralaštvom obilježio europsku umjetnost 20. stoljeća, u firentinskoj Akademiji likovnih umjetnosti (Accademia delle Arti del Disegno) do 13. studenog predstavlja udruga ArtRencontre na tromjesečnoj retrospektivi „Skriveno blago. Informalna umjetnost, nadrealizam, art brut“, nakon ljetošnje premijere u Puli dokumentarca posvećenoga tome svestranom Slavoncu, donosi novi broj časopisa „Matica“ u kolumni Globalna hrvatska…

U povodu Svjetskoga dana audiovizualne baštine / World Day for Audiovisual Heritage (WDAVH), koji se na inicijativu UNESCO-a tradicionalno obilježava 27. listopada, ove sezone uočili smo hvalevrijedan napor istarske udruge ArtRencontre bračnoga para poduzetnikā Tamare i Kristijana Floričića, koja s velikim entuzijazmom predstavlja zanemarene umjetnine hrvatskoga slikara i kipara međunarodnoga ugleda s polustoljetnom pariškom adresom - Slavka Kopača (Vinkovci, 21. VIII. 1913. - Pariz, 23. XI. 1995.). Tekuća 2025. istodobno je i posebna godina jer audiovizualni arhivi diljem planeta obilježavaju 20. obljetnicu povelje WDAVH-a o jačanju svijesti o važnosti audiovizualne i filmske baštine, čija multimedijska građa doista otvara prozor u svijet nevjerojatno jedinstvenih priča. Te priče generacijama otkrivaju domišljatost ljudskoga duha koji izranja iz raznolikosti kulturā, potičući bujnu inspiraciju.

Hrvatska kulturna povijest na globalnoj razini, obilježena iseljeničkim sudbinama, takvu inspirativnu audiovizualnu priču ljetos je dobila na Pula Film Festivalu i to na premijeri dvosatnog dokumentarnoga filma o hrvatsko-francuskome umjetniku pod nazivom „Slavko Kopač: Barbarska profinjenost“, snimljenom u produkciji udruge ArtRencontre. Režiju filma potpisuje Dražen Majić, a scenarij Maja Ivić. Film prati slikarev dinamičan životni put, od rodnih Vinkovaca preko Zagreba i Firence, pa sve do Pariza, gdje je postao blizak suradnik Andréa Bretona i Jeana Dubuffeta. Posebna vrijednost filma je što o umjetniku govori čak 21 stručnjak, među kojima su, uz ostale, Annie Le Brun, Michel Thévoz, Lucienne Peiry, Pauline Goutain, Fabrice Flahutez, Roberta Trapani, Piero Nocita te s hrvatske strane novinar i diplomat Mirko Galić, slikar Tomislav Buntak, kustos Željko Marciuš, uz Kopačeva prijatelja iz djetinjstva Dražena Švagelja. Okupiti tako velik broj relevantnih sugovornika koji žive u više država u jednome filmu vrlo je zahtjevno, osobito što su umjetniku Kopaču i sin i supruga ranije preminuli. No, srećom, na aukciji u Drouotu  (2017.) supružnici filantropskoga žara Floričić otkupljuju nasljeđe inovativnoga Slavonca s ateljeom i umjetninama – pa priča ide dalje u osvajanje zaslužene umjetničke pozicije Slavka Kopača.

Tako je u Firenci trenutačno od 12. rujna do 13. studenoga u Akademiji likovnih umjetnosti (Accademia delle Arti del Disegno), otvorena velika retrospektivna izložba posvećena Kopaču pod naslovom „Slavko Kopač. Skriveno blago. Informalna umjetnost, nadrealizam, art brut“. Izložba se održava u organizaciji istarske udruge ArtRencontre i firentinske Akademije, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija RH, Regije Toskana i Grada Firence. Prva retrospektivna Kopačeva izložba u Italiji, osamdeset godina nakon njegove prve izložbe u Firenci (1945.), postavljena je oko dva dominantna razdoblja Kopačeva stvaralaštva, firentinskoga i pariškoga, a čini je više od stotinu njegovih remek-djela, kao i arhivska građa te djela drugih umjetnika koji su utjecali na njegov umjetnički razvoj, čime su kustosi Roberta Trapani i Pietro Nocita ponudili jedinstvenu priliku za novo vrednovanje umjetničkoga opusa Slavka Kopača i to u vrhunskim galerijskim uvjetima talijanske Akademije s polutisućljetnom tradicijom.

Slavko je u Firenci boravio od 1943. do 1948., a upravo je firentinska Akademija značajno utjecala na njegov daljnji umjetnički razvoj. Predsjednica Akademije Cristina Acidini istaknula je kako Akademija s posebnim zadovoljstvom ugošćuje izložbu ovoga hrvatskog umjetnika s izrazitim inovativnim nadahnućima, koji zaslužuje da ga se pamti u gradu gdje je „doživio svoje umjetničko oslobođenje“. Izložbu je otvorio hrvatski veleposlanik u Talijanskoj Republici Jasen Mesić, posebno naglasivši potporu Ministarstva kulture i medija izložbi koja briše prašinu zaborava s umjetničkog djelovanja ovog našeg Parižanina, a otkriva još jednu kulturnu poveznicu Hrvatske i Italije. Veleposlanik Mesić zahvalio je udruzi ArtRencontre, odnosno Tamari i Kristijanu Floričiću na uzornome kolekcionarskom angažmanu kojim promiču umjetničku baštinu ovoga velikoga hrvatskog umjetnika.

Nakon izložbe ljubitelje umjetnosti u toj najstarijoj Akademiji na svijetu 17. listopada uživali smo u poslastici - studijskog dana posvećenog Kopaču kao ključnoj figuri na raskrižju europskoga nadrealizma, informela i art bruta. Svestrani umjetnik Slavko Kopač, nakon 47 godina stvaralaštva u Parizu gdje je bio suosnivač La Compagnie de l'Art Brut (Grupe Art bruta), preminuo je  u krugu svoje obitelji u francuskoj prijestolnici u 82. godini života prije točno trideset godina. Domovinu je za života  često posjećivao, njegujući kulturne veze između Lijepe Naše, Italije i Francuske. 

Piše: Vesna Kukavica

Foto: Ustupljene fotografije Ministarstva kulture i medija RH

 

Vrijedni kroatološki ogledi Milana Bošnjaka o inozemnoj Croatici

Vrijedni kroatološki ogledi Milana Bošnjaka o inozemnoj Croatici

U povodu manifestacije Mjesec hrvatske knjige, dvije su Matice – Matica hrvatska i Hrvatska matica iseljenika, promovirale Bošnjakovo dvoknjižje koje otkriva osebujno sociokulturno blago naše dijaspore…

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 14. listopada  predstavljene su dvije knjige ogleda o književnom i kulturnom stvaralaštvu te društvenom životu Hrvata izvan Lijepe Naše autora dr. sc. Milana Bošnjaka pod naslovom „Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske“ i „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“. Objavile su ih Matica hrvatska i Hrvatska matica iseljenika.

Dobrodošlicu brojnoj nazočnoj publici uputio je uime domaćina dr. sc. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika čestitajući autoru na ustrajnom i temeljitom opisu presjeka aktualnog kulturnog i društvenog stvaralaštva Hrvata izvan domovine.

Prigodnim govorom uvodno se obratio predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić kazavši među ostalim: „Hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske ili u iseljenoj hrvatskoj konstitutivni je dio identiteta hrvatskoga naroda. Zato mi je jako drago da se susrećemo s Hrvatskom maticom iseljenika, Središnjim državnim uredom i drugima, jer posla je puno i ne smijemo rasipati snage, nego ih trebamo udružiti da bismo taj konstitutivni čimbenik našeg suvremenog identiteta podastrli kako ovdje hrvatskoj javnosti tako koliko god je to moguće i onoj inozemnoj osobito kada je riječ o Hrvatima u inozemstvu. Bez toga, nećemo imati svoj cjeloviti suvremeni nacionalni identitet.“

Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, uz čestitke autoru, naglasio je „kako će ove dvije knjige koje progovaraju o političkim bilateralnim aktivnostima i temama ali i o životu, umjetnosti, kulturi i svemu onome što Hrvati izvan Republike Hrvatske njeguju tamo gdje žive -dakle svim vrijednostima po kojima se prepoznaju kao pripadnici hrvatskoga naroda, biti vrijedan doprinos boljem statusu i položaju hrvatske nacionalne manjine ali i prije svega očuvati hrvatski nacionalni identitet, tj. sve ono što je važno kako bi Hrvati izvan Republike Hrvatske mogli doista sačuvati vrijednosti, kako bi ih mogli prepoznavati po njima, i kako bi to bilo usmjereno na dobrobit i boljitak svega onog što ih okružuje.“ 

O knjigama su u nastavku govorili, osim autora Bošnjaka, recenzenti prof. dr. sc. Sanja Vulić i prof. dr. sc. Željko Holjevac te urednici dr. sc. Luka Šeput (MH) i mr. sc. Vesna Kukavica (HMI). 

Riječ je o dvije zasebne zbirke domišljatih eseja, koje zajedno opsežu više od 400 stranica nevelika formata kojima autor Milan Bošnjak kritički propituje suvremenu interkulturalnu dionicu hrvatske dijaspore – kako u prekooceanskim odredištima tako i u bližem europskome susjedstvu.

Suvremene književne prakse

Prva knjiga usredotočena je na recentno književno stvaralaštvo iseljeništva, uključujući i prevodilačke pothvate pisaca hrvatskih korijena, promišljeno zahvaćajući naše rasuto filološko blago. Druga predstavljena knjiga pak proizlazi iz autorovih neposrednih uvida u društvene, političke, obrazovne i kulturne prilike hrvatske nacionalne manjine u dvanaest zemalja srednje i jugoistočne Europe. U njoj autor donosi inventivan pokušaj konceptualnog određenja te manjine u razdoblju nakon demokratskih preobrazbi u Europi (1989.), koje su otvorile posve nove perspektive za sve narode ovoga dijela Staroga kontinenta.

Prigodni glazbeni program na Bošnjakovoj svečanosti, koju su dvije Matice ciljano zajednički priredile u povodu manifestacije Mjeseca hrvatske knjige, izvela je solistica Nika Pastuović, a promociju je znalački moderirala Ivana Perkovac s Međunarodnog programa Glasa hrvatske HRT-a.

Po riječima recenzentice Sanje Vulić, među koricama knjige „Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske“ sabrana su autorova višegodišnja kroatološka propitivanja kao i prikazi djela postmoderne hrvatske beletristike nastale u posljednjih tridesetak godina u hrvatskim manjinskim zajednicama i iseljeništvu. Autor Bošnjak nedvojbeno obogaćuje korpus hrvatske književnosti, uključujući i ona književna djela napisana na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku koja su napisali pisci hrvatskog podrijetla, a koja, osim same korjenike spisatelja, u hrvatsku književnost ugrađuju teme i motive koji se odnose na Hrvatsku i hrvatski narod.

„Nepristrane i na konkretnim činjenicama utemeljene analize u ovoj knjizi omogućuju čitateljima upoznavanje s velikim brojem novih autora i njihovih djela, s estetskom vrijednošću tih djela i njihovim više ili manje uspjelim uključivanjima u suvremene trendove književnih sredina u kojima žive i modernoga svijeta općenito.“

Interkulturalne prakse u Bošnjakovim esejima izgledaju veoma značajne - kada se govori o „društvenoj integraciji i literarnom stvaralaštvu“ u drugoj kulturi, odnosno o prihvaćenosti hrvatskih iseljenika u domicilnome višejezičnom i višekulturnom društvu, primijetili su urednici Bošnjakova dvoknjižja kroatist Luka Šeput i teoretičarka migrantske književnosti Vesna Kukavica, čestitavši autoru na uspjelim i stilski dotjeranim kroatološkim ogledima.

Perspektiva manjinske zajednice u  europskome susjedstvu

Građa knjige „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“ po riječima recenzenta Željka Holjevca temeljito obrađuje u osam eseja današnje pozitivne kulturne, obrazovne i znanstvene prakse među hrvatskom nacionalnom manjinom. Pripadnici hrvatske manjine, čija ukupna brojnost u 12 europskih država doseže oko četvrt milijuna osoba, žive u slijedećim zemljama: Republika Austrija, Republika Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Talijanska Republika, Republika Kosovo, Mađarska, Rumunjska, Republika Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Republika Slovenija i Republika Srbija.  Knjiga opseže 228 stranica i bogato je ilustrirana te  opremljena pouzdanim znanstvenim aparatom koji sadrži, osim sažetaka na hrvatskom i engleskom jeziku, izabranu  literaturu, odabrane predmetne međunarodno-pravne dokumente s manjinskom tematikom i ostala usporedbena vrela  te Popis institucija i udruga hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, kojih ima više od 220 raznih organizacija. „Članci, eseji, studije, prezentacije, izlaganja, govori i intervjui,  objedinjeni u ovom djelu Milana Bošnjaka o statusu i perspektivi hrvatske manjine u europskome susjedstvu, ukazuju na razgranatu institucionalnu suradnju Republike Hrvatske s hrvatskom manjinom u okolnim zemljama. S druge strane, prilozi uvršteni u ovu knjigu posreduju zanimljive uvide u značaj koji imaju hrvatske manjinske zajednice u spomenutih 12 europskih zemalja kao mostovi između država, društava i kultura u polivalentnom europskom okruženju. Povezujući razvoj raznih oblika djelovanja s bogatim i raznovrsnim manjinskim iskustvima na koncepcijski osmišljen i komunikativan način, autor omogućava bolju procjenu postojećeg modela aktivnosti i doprinosi prepoznatljivosti razvoja optimalne participacije hrvatskih manjinskih perspektiva u mozaiku suvremenih europskih izazova“, zaključio je recenzent Željko Holjevac.

U Bošnjakovoj knjizi prvi su put u nas na jednome mjestu opisane prednosti i mane aktualnih modela manjinske regulative u odnosu na dva bitna multilateralna ugovora Vijeća Europe kakvi su  Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima (1992) te Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina (1994.) – kako u 12 europskih zemalja gdje živi hrvatska manjinska zajednica tako i u modelu manjinske zastupljenosti koji primjenjuje Republika  Hrvatska za predstavnike 22 manjine koje žive na njezinu državnome teritoriju. Kuriozitet je što autor Bošnjak uspijeva s vremenske okomice od pola tisućljeća skicirati složenost i društveno-povijesnu uvjetovanost etnokulturnih zajednica naše korjenike označenih pojmom nacionalne manjine te ukazati na mjestimičan izostanak njezine šire prihvaćene manjinske zbilje u društvenoj praksi domicilnih sredina srednje i jugoistočne Europe. Usto, Bošnjak je zamijetio vrlo korisno djelovanje međuvladinih mješovitih odbora za  zaštitu nacionalne manjine/nacionalnih manjina, izdvojivši uzorne prakse i to između Hrvatske i Mađarske, uz prvoklasno manjinsko zakonodavstvo koje se primjenjuje u Republici Hrvatskoj.

Zahvala autora

U završnici svečane promocije autor Milan Bošnjak, nadahnutim je riječima zahvalio nakladnicima – Matici hrvatskoj i Hrvatskoj matici iseljenika – što su prepoznale zrelost njegovih interpretacija kulturnog i društvenog te napose književnog života Hrvata izvan Lijepe Naše. Učinak tih interpretacija, drži Bošnjak, mogao bi pomoći svima nama iz akademske zajednice da u budućnosti razvijamo što bolje institucionalne interkulturalne modele, koji će jačati suvremeno hrvatsko kulturno zajedništvo na globalnoj razini. „Mislim da je koncept, paradigma, model hrvatskoga globalnoga zajedništva, jedini održivi koncept razvoja hrvatskoga naroda, hrvatske nacije, hrvatske države u 21. stoljeću. I to je nešto što nije invazivno, agresivno, što ne propituje nikoga, ali što isto tako ne postavlja granice onoga tko želi pristupiti onome što globalno hrvatsko zajedništvo jest. Na svima nama je, na način na koji to možemo, da mu doprinosimo i da ga razvijamo.“ – kazao je Bošnjak.

Svečanosti su prisustvovali brojni uglednici iz javnog života, među kojima su bili: Jasna Vojnić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora; Ivan Gugan, predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine i predsjednik Hrvatske državne samouprave iz Mađarske; ravnateljica I. Uprave za Europu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Terezija Gras; Milan Kovač, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika; Mirjana Piskulić, ispred Ministarstva kulture i medija; ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković;  dopredsjednica Društva hrvatskih književnika za međunarodnu suradnju i prevoditeljica dr. sc. Željka Lovrenčić;   Marija Žebec, ispred ravnateljstva Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu; prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; akademkinja dr. sc. Jasna Čapo iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, bivši ravnatelji Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo, Nikola Jelinčić i Marin Knezović te brojni drugi predstavnici političkih i kulturnih institucija i udruga.

Tekst: Snježana Radoš   /   Foto: Jurica Galoić, ustupljene fotografije HMI-ja