Do pojave samoukog izumitelja Richarda Arkwrighta iz Prestona europska privreda bazirala se na manufakturnoj proizvodnji, dok je on svojim izumima pokrenuo industrijsku revoluciju koja je preobrazila čitav svijet. Arkwright je rođen u obitelji siromašnog krojača koji nije imao novca za njegovo školovanje, nego ga je još kao dječaka zaposlio kod lokalnog brijača. Tek nakon smrti prve supruge i druge ženidbe kojom je dobio manji miraz pokrenuo je vlastiti posao.
Uspon od izrađivača perika do industrijskog moćnika
Obilazio je Englesku i skupljao ljudsku kosu od koje je izrađivao tada izuzetno popularne muške perike. Kako mu je ručna izrada perika bila spora, izumio je mehanički stroj kojim je mnogostruko ubrzao proizvodnju. Tada mu je sinulo da nije previše inteligentno ograničiti svoj patent samo na proizvodnju perika, nego da je itekako primjenjiv u tekstilnoj industriji. Usavršio je izum i 1775. godine patentirao prvi mehanički tkalački stan čime je Veliku Britaniju u samo nekoliko godina pretvorio u najvećeg svjetskog proizvođača tekstila.
Inovacije su mu se debelo isplatile
U početku su njegove strojeve pokretali konji, zatim voda da bi na kraju prvi upotrijebio parni stroj Jamesa Watta. Na koncu je u tvornicama s njegovim strojevima bilo zaposleno preko trideset tisuća radnika što mu je donijelo basnoslovno bogatstvo.
Zbog njegovih strojeva stvorena je radnička klasa te su počeli nicati prvi pokreti za radnička prava, ali i oni koji su se borili protiv industrijalizacije i dehumanizacije rada. Za svoje zasluge Richard Arkwright dobio je vitešku titulu, a nakon njegove smrti 3. kolovoza 1792. godine iza njega je ostalo bogatstvo u visini od sedamsto milijuna funti u današnjem novcu.
Piše: Anri Paravić
